Nakon tjedan dana “procjenjivanja situacije” EU je danas (12.09.) primijenila novi krug sankcija protiv Rusije. Ovaj put na „udaru“ su se našli ruski bankarski, naftni i sektor za proizvodnju oružja, a na europsku „crnu listu“ dodana su još 24 imena onih kojima je zbog poticanja krize u Ukrajini zabranjen ulaz i zamrznuta imovina na teritoriju EU. Sankcije u vidu pristupa europskom tržištu kapitala pooštrene su za ruske državne banke, a zabrana kreditiranja uvedena je i za tri najveće ruske naftne tvrtke Rosnjeft, Transnjeft i Gasprom Njeft ( ogranak Gasproma koji se bavi proizvodnjom i distribucijom nafte). U Bruxellesu navode kako su mjerila po kojima su ove tvrtke „ciljane“ bila njihovo vlasništvo ( većinski vlasnik u sva tri slučaja je Ruska Federacija) i visina godišnjih prihoda. Europske sankcije odnose se i na isporuku tehnologije koja je Rusiji potrebna za istraživanje zaliha nafte na velikim dubinama i na Arktiku. Istovremeno ni jedan od sektora proizvodnje i isporuke ruskog plina nije obuhvaćen europskim restriktivnim mjerama.

EU je zabranila i izvoz one robe u Rusiju koja se može koristiti istovremeno i u vojne i civilne svrhe. Tako su se na popisu tvrtki na udaru sanakcija našli ruski proizvođači borbenih zrakoplova MiG i Suhoj, zatim tenkova i helikoptera, kao i proizvođač oružja marke Kalašnjikov. Pored ovih ciljanih gospodarskih mjera, zemlje članice su dodale nova 24 imena na svoju „crnu listu“. Sada se tako među 119 osoba kojima je zabranjen ulaz na teritorij EU i zamrznuta sredstva nalaze lideri istočno-ukrajinskih separatista Aleksandar Zaharčenko i Vladimir Kononov, kao i Vladimir Žirinovski, ruski ultra desničar, i Segej Čemezov, predsjednik tvrtke Rostek i bliski suradnik predsjednika Putina.

Lavrov: Europske sankcije potkopavaju mirovni proces u Ukrajini

I dok u Bruxellesu naglašavaju kako cilj sankcija prema Rusiji ostaje isti, a to je pronalaženje mirnog i održivog rješenja za krizu na istoku Ukrajine, ministar vanjskih poslova Rusije, Sergej Lavrov nove snakcije EU ocjenjuje kao „izbor koji potkopava mirovni proces u Ukrajini.“ Iz ministarstva vanjskih poslova Rusije poručuju da je „Moskva očekivala podršku mirnog rješenja krize od svih odgovornih snaga u Europi: „ Bruxelles i šefovi država EU trebaju dati jasan odgovor svojim građanima zašto su oni predmet rizika od konfrontacije, gospodarske stagnacije i gubitka posla“, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova. Za sada se jos nagađa kako bi Moskva mogla odgovoriti na novi krug europskih sankcija. Nakon uvođenja zabrane na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU, sada se spominje mogućnost zabrane uvoza, za sada samo polovnih, automobila iz Europe, ali i „niza industrijskih proizvoda zbog kojih naši europski partneri više ovise o Rusiji, nego Rusija o njima“, navodi ekonomski savjetnik Kremlja, Andrej Belusov.

Jedna od protu-mjera koju je spominjao sam premijer Ruske Federacije Dimitrij Medvedev bila je i zabrana preleta preko ruskog teritorija za europske zrakoplovne tvrtke. Diplomatski izvori u Bruxellesu navode kako je mogućnost ovakve kontra mjere bila između ostaloga i razlog da se Finska početkom tjedna usprotivi uvođenju novog kruga europskih sankcija Rusiji, uzimajući u obzir letove finskog nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika, koji uglavnom prometuju preko teritorija Ruske Federacije. Još ranije su Češka i Slovačka upozorile na štetne posljedice novih sankcija prema Rusiji na nacionalna gospodarstva zemalja članica.

Gospodarski udarac za obje strane

U EU kažu kako je još rano za procjene učinkovitosti europskih sankcija protiv Rusije. Ono što jesu činjenice to je da je tijekom „rata sankcijama“ između EU i Rusije, kao dva najveća trgovinska partnera, rublja dostigla novi rekordni minimum u odnosu na dolar, dok se europsko gospodarstvo ponovo nalazi na rubu recesije. Istovremeno došlo je i do smanjenja isporuke ruskog plina Austriji, Slovačkoj i Poljskoj. I dok EU kaže kako uzrok mogu biti „tehnički problemi“ vezani za održavanje plinovoda i punjenje ruskih zaliha, a Gasprom navodi da se pridržava „ ugovorenih normi“, mnogi u ovome vide i znak upozorenja Rusije EU. Očekujući eventualni odgovor ruske strane na novi krug sankcija u EU navode kako će se nastaviti s procjenom poštivanja prekida vatre na istoku Ukrajine i primjene mirovnog plana, i dodaju kako bi „suspenzija ili prilagođavanje sankcija“ bilo moguće ovisno o situaciji na terenu. Navodi se da su „vidljivi prvi pozitivni koraci“, ali da se „situacija i dalje razvija". „Razvoj situacije“ dakle ostaje pod znakom pitanja kako na sigurnosnom tako i gospodarskom planu europskog kontinenta.