Prilično poslovno i bez emocija je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov najavio zatvaranje američkoga konzulata u Sankt Peterburgu i protjerivanje 60 američkih diplomata. Amerikanci i njihovi zapadni saveznici računali su s ovakvom reakcijom. Jedino što se nije znalo vrijeme kada će Kremlj protjerati zapadne diplomate. Zatvaranjem konzulata Moskva je stavila naglasak na temu koja će dominirati informativnim emisijama na Zapadu tijekom uskrsnih blagdana po gregorijanskom kalendaru.

Znakovito je da su Rusi spomenuli uvođenje sankcija samo Amerikancima – Britanci, Francuzi, Nijemci i Kanađani morali bi se još strpjeti. U ruskom Ministarstvu vanjskih poslova se ništa ne događa slučajno, a posebno kada se Lavrov obraća svjetskim medijima. Njegova poruka glasi: Moskva na Washington gleda kao na glavnog protivnika u ovoj krizi; iako je nekadašnji dvostruki agent otrovan u Velikoj Britaniji, mjerama protiv Rusije se upravlja iz State departmenta.

A tu je ponovo pokušaj Rusije da sa Sjedinjenim Državama razgovara na ravnopravnoj razini, iako za to nema osnove ni kada je riječ o vojnoj moći niti o bruto-društvenom proizvodu. Još djeluje poniženje od strane Baracka Obame kada je rekao da je "Rusija regionalna sila". Ako SAD oglasi startni pucanj za novu rundu sankcija, Moskva će odgovoriti istom mjerom.

Kada će tome doći kraj? Britanska premijerka Theresa May već je najavila nove sankcije protiv ruskih investicija u Londonu. Spor s Rusijom je neuvjerljivu premijerku ojačao na unutarnjem planu. Ona nije sklona popuštanju. Isto važi i za američkog predsjednika Donalda Trumpa. Premda mu i demokrati i republikanci predbacuju da je preblag prema šefu Kremlja. Kada govori o novoj spirali sankcija, Trump ubire bodove u Kongresu. Barem je on u to uvjeren.

Njemačka je pak potpuno podijeljena: između solidarnosti s Velikom Britanijom i žalopojki poduzetnika koji zbog krize s Moskvom gube milijarde. Gospodarstvo zahtijeva obustavljanje sankcija. Također i povratak na stanje u kojem Zapad makar može pregovarati s Rusijom. No, to je sve izgleda jako daleko.

Možda bi se puno dobilo kada političari i na Istoku i na Zapadu nekoliko mjeseci ne bi ništa radili. Samo da se ne dolijeva ulje na vatru. Kremlj ne bi trebao podlijegati iskušenju da Talibane opskrbljuje oružjem, kako bi nanio štetu zapadnim interesima. Moskva također ne bi trebala doprinositi bujanju izbjegličkog vala s Bliskog i Srednjeg istoka u smjeru Europe. Jednostavno ne doprinositi daljnjoj eskalaciji.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.