1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

SARS – nova globalna zdravstvena opasnost?

Gudrun Heise
16. siječnja 2020

Uzrok epidemije bolesti pluća koja se pojavila u Kini, je najvjerovatnije infekcija virusom SARS. On pripada grupi korona virusa. Što je poznato u vezi s ovim novim virusom?

China mysteriöse Lungenkrankheit - Coronavirus
Foto: picture-alliance/dpa/Center for Disease Control

Uzročnik koji se krajem prošle i početkom ove godine pojavio u kineskom Wuhanu je, sudeći prema mišljenju virusologa iz Berlina, Christiana Drostena sličan virusu SARS, koji je 2002. godine izazvao pandemiju. "To je ista vrsta virusa, samo drugi oblik", rekao je direktorInstituta za virusologiju na berlinskoj klinici Charitéza njemačku novinsku agenciju dpa.

Razlike su prvenstveno u proteinima kojima se virus vezuje za ljudske stanice. U pandemiji SARS-a, koja je krenula iz Kine, zabilježeno je 8.000 slučajeva. 800 osoba je umrlo.

Kineske službe su javile da je novim uzročnikom zaražena 41 osoba, a više pacijenata je u kritičnom stanju. Jedan već prethodno teško oboljeli 61-godišnjak je podlegao infekciji. Pri tom su se pojavili sumnjivi slučajevi i na Tajlandu, u Južnoj Koreji i Singapuru. Drosten kaže da ove slučajeve treba uzimati s rezervom čak i kada postoji laboratorijska potvrda da se radi o istoj vrsti virusa.

Skraćenica SARS dolazi iz engleskog jezika "Severe Acute Respiratory Syndrome" (Teški akutni respiratorni sindrom) i označava simptome bolesti, a radi se o teškoj virusnoj upali pluća.

Koji su simptomi SARS-a?

Prvi simptomi SARS-a su visoka temperatura, preko 38 stupnjeva, jaki bolovi u grlu i jak kašalj. Tu su još i klasični simptomi gripe poput glavobolje, proljeva, općeg osjećaja slabosti i ukočenosti mišića. SARS se između ostalog može dijagnosticirati rengenskim snimkom pluća.

Porijeklo SARS-a?

Nulti pacijent potječe iz kineske metropole WuhanFoto: Getty Images/AFP

Virus pripada vrsti korona virusa. Sumnja se da je nastao mutacijom ili genetskom razmjenom s drugim virusima. Velika je vjerojatnost da se virus prenio sa životinja na ljude - prvobitno s cibetke.

SARS se pojavio 2002. u kineskoj provinciji Guangdong, koja je u prošlosti često bila na naslovnicama kao mjesto opasnih zaraznih bolesti. U ovoj provinciji živi veoma veliki broj ljudi na malom prostoru, u najčešće lošim higijenskim uvjetima, koji pogoduju nastanku opasnih virusa.

Šta jo poznato o uzročniku SARS-a?

Virus SARS-a potiče iz grupe Korona virusa. Ovi pak pripadaju grupi RNK virusa koji mogu razviju vrlo mnogo varijanti. Oni vrlo brzo i vrlo često kopiraju svoj nasljedni materijal (RNK, ribonukleinska kiselina). A to otežava razvoj cjepiva.

Uzročnik se može laboratorijski dokazati. Zaražena osoba razvija antitijela, koja se mogu otkriti testom, za koji je potrebna mala koncentracija uzročnika. Dovoljno je manje od tisuću virusa u jednom mililitru. Usporedbe radi, kod oboljele osobe koncentracija po mililitru dostiže od deset do stotinu tisuća virusa.

Vrijeme inkubacije SARS-a?

Vrijeme inkubacije se računa od trenutka infekcije do izbijanja bolesti. Iskustvo je pokazalo da inkubacija virusa SARS-a traje od dva do sedam dana. U rijetkim slučajevima bolest može izbiti i nakon deset dana.

Postoji li terapija za SARS?

Misteriozni virus je dospio i do BangkokaFoto: Getty Images/L. DeCicca

Moguće je ublažiti tijek bolesti. Kod prvog vala zaraze virusom SARS, pacijenti su bili strogo izolirani i liječeni u posebnim odjelima bolnica, kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti. Liječnici i drugo medicinsko osoblje su mogli prilaziti pacijentima samo u zaštitnoj odjeći i sa specijalnim maskama za disanje.

Koliko su visoke šanse da zaraženi virusom prežive?

Procjenjuje se da je smrtnost zaraženih virusom između tri i pet posto. S druge strane konvencionalna upala pluća je smrtonosna u deset posto svih slučajeva. Ljudi koji su se uspješno izborili s virusom SARS-a, ne moraju računati s posljedicama.

Kako se zaštititi?

Savjetuje se izbjegavanje velikih skupova ljudi u pogođenim oblastima, kako bi se spriječilo da dođe do moguće zaraze kapljičnom infekcijom. Zaštitna maska također može pomoći u izbjegavanju zaraze. No, ovakva zaštita ne može zadržati sve viruse, nego samo umanjiti rizik zaraze.