1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Saudijska Arabija i rat u Gazi - komplicirano balansiranje

Kersten Knipp
12. siječnja 2024

Zbog rata u Gazi Saudijska Arabija mora balansirati između približavanja Izraelu i panarapske solidarnosti.

Mohamed bin Salman
Mohamed bin SalmanFoto: Sergei Savostyanov/Sputnik/REUTERS

Njemački kancelar Olaf Scholz ne želi dalje blokirati isporuku borbenih aviona Eurofighter Saudijskoj Arabiji – usprkos jasnoj zabrinutosti kako u dijelovima njegove stranke SPD, tako i kod koalicijskih partnera. Kancelar dijeli ocjenu savezne ministrice vanjskih poslova Annalene Bearbock o tome da Saudijska Arabija zauzima „vrlo konstruktivan stav" prema Izraelu u aktualnom bliskoistočnom sukobu, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit u ponedeljak (8.1.2024.) u Berlinu. On je istaknuo da je saudijsko ratno zrakoplovstvo koristilo i Eurofightere za presretanje raketa koje su Huti-pobunjenici u Jemenu ispalili prema Izraelu.

Baerbock je već u nedjelju tijekom posjeta Izraelu rekla da se savezna vlada više neće "suprotstavljati" britanskoj želji da izrađuje i isporučuje borbene avione Rijadu. Stav Berlina je ključan, jer ih Britanija može isporučiti Saudijcima samo uz suglasnost Njemačke, s obzirom na to se neki dijelovi aviona proizvode u Saveznoj Republici.

Za Scholza i Baerbock argument „konstruktivnog stava“ Saudijske Arabije očigledno nadmašuje zabrinutost dijela njihovih stranaka u vezi s ulogom Saudijske Arabije u ratu u Jemenu i saudijskim kršenjima ljudskih prava. No, njih dvoje nisu usamljeni u ovom realpolitičkim pristupu. Američki državni tajnik Antony Blinken također se pozitivno izrazio o ulozi Saudijske Arabije nakon posjeta Rijadu u ponedjeljak. Bilo je riječi o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Izraela, izvijestio je on nakon razgovora sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom. Prema izvještajima agencija, Saudijci imaju „jasan interes da se ovo nastavi", rekao je Blinken.

Borbeni avioni EurofighterFoto: Fayez Nureldine/AFP/Getty Images

Zbližavanje je za sada samo obustavljeno

To znači da Blinken, Scholz i Baerbock dolaze do drugačijih, mnogo pozitivnijih ocjena od nekih stručnjaka za Bliski istok koji su uočili rastuću distancu između Izraela i Saudijaca nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada i rata u Gazi koji je potom uslijedio. Zaustavljanje ovog zbližavanja očigledno je bio jedan od Hamasovih motiva za teroristički napad velikih razmjera. Početkom prosinca, nekoliko sudionika Foruma u ​​Dohi – sastanka arapskih i međunarodnih stručnjaka za Bliski istok – reklo je da je proces izraelsko-saudijske normalizacije „isključen". Ustvari, Saudijska Arabija je suspendirala proces približavanja, barem za sada, s obzirom na rat s tisućama mrtvih u Gazi. Međutim, to još nije formalno okončano, to je na čekanju.

No, proces normalizacije je već bio uznapredovao. Zbog izjava najviših političara Izraela i Saudijske Arabije, stalno se spekuliralo o skorom zaključivanju povijesnog sporazuma između dvije zemlje, koje još nemaju službene diplomatske odnose – ali imaju neformalne kontakte. Saudijska Arabija je čak otvorila svoj zračni prostor za izraelske avione u ljeto 2022.

Ali, vojni odgovor Izraela na napad Hamasa, koji je u Njemačkoj, EU-u, SAD-u i drugim zemljama klasificiran kao teroristička organizacija, promijenio je situaciju: kao i većina arapskih i islamskih zemalja, Rijad je u službenim izjavama mnogo više kritizirao vojne akcije Izraela od većine zapadnih država. U studenom, na digitalnom samitu država BRICS-a, saudijski princ je pozvao da se više ne isporučuje oružje Izraelu. Pojedini promatrači su, međutim, pretpostavljali da će se Saudijska Arabija pod utjecajem rata u Gazi čak približiti svom najvećem rivalu - Iranu. Saudijska Arabija se jasno izjasnila po pitanju rata – rečeno je također u analizi političkog magazina Foreign Policy od 18. prosinca.

Ustvari, saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan al-Saud preuzeo je vođenje diplomatskog odbora koji su pokrenuli Arapska liga i Organizacija za islamsku suradnju, a koja se zalaže za trenutni prekid vatre – protivno želji Izraela. Važno je napomenuti da su prvi sastanci Bin Farhana o ovom pitanju, kako piše Foreign Policy održani u Pekingu i Moskvi a ne u Washingtonu: „Jasan signal Washingtonu da Saudijska Arabija ima druge opcije u ovom multipolarnom svijetu koji se neprestano razvija", konstatira list. I dodaje: „Saudijske liderske elite žele izbjeći uvlačenje u izraelski diskurs“.

Nepromijenjeni interesi

Uprkos svoj kritičkoj retorici o Izraelu, jedna stvar je također jasna, kaže Philipp Dienstbier, šef regionalnog programa zaljevskih država u Zakladi Konrada Adenauera (KAS) sa sjedištem u Jordanu - vanjskopolitički interesi Saudijske Arabije su nisu značajnije promijenili čak i nakon početka rata u Gazi. Na taj način saudijska kraljevina izlazi u susret želji SAD za dobrim odnosima s Izraelom jer se i dalje oslanja na sigurnosno partnerstvo s Washingtonom. „Nakon razočaranja zbog nedostatka odgovora SAD na granatiranje saudijskih naftnih postrojenja 2019. godine, Saudijska Arabija sada očekuje čvršće i pouzdanije sigurnosno partnerstvo sa SAD-om", rekao je Dienstbier. „Pored toga, Rijad je zainteresiran za podrškom SAD.a njegovom nuklearnom programu, kao i za suradnju u naoružanju.”

Zemlja takođe ima slične specifične interese i u odnosu na sam Izrael, rekao je on. Kao dio svoje ekonomske modernizacije, Kraljevina traži blisku ekonomsku razmjenu s najvažnijim ekonomijama u regiji. "Izrael tu naravno prednjači, posebno kada su u pitanju visoke tehnologije. Dvije zemlje dijele i zajedničke interese u domeni trgovine i infrastrukturnih projekata", rekao je njemački stručnjak.

Ali, čemu onda jasna i javna kritika Izraela? Dienstbier misli da je Saudijska Arabija smatrala nužnim da koristi drugačiju retoriku u trenutnoj situaciji. Jer, Kraljevstvo sebe vidi kao nekog tko polaže pravo na liderstvo u islamskom svijetu i stoga ne može normalizirati odnose s Izraelom bez perspektive za Palestince – ali je i državni vrh pod pritiskom velikog dijela vlastitog stanovništva i političke elite. „Zbog ovih različitih perspektiva i interesa, Saudijska Arabija pokušava balansirati od 7. listopada", rekao je Dienstbier.

Annalena Baerbock, njemačka ministrica vanjskih poslovaFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Ovisnost o regionalnoj stabilnosti

Usprkos svemu tome, Saudijska Arabija ima ogroman interes da što bolje održi stabilnost regije uaprkos ratu u Gazi. Jer, krize i ratovi u susjedstvu stoje na putu njezinim planovima modernizacije. A koliko su sigurnost i stabilnost trenutno krhki u cijeloj regiji vidi se po napadima jemenskih pobunjenika Hutija na međunarodne brodove u Crvenom moru. „Saudijska Arabija nije potvrdila – ali nije ni demantirala" da su Saudijci presreli nekoliko raketa koje su Hutiji ispalili prema Izraelu, rekao je Dienstbier.

Saudijska Arabija je godinama vodila međunarodnu vojnu alijansu protiv Hutija u Jemenu, paravojnih formacija koje podržava Iran. Nedavno dogovoreno primirje se uglavnom drži, iako je formalno odavno isteklo. Čak postoji i šansa da ratom razoreni Jemen bude trajno pacificiran.

Ali, dok se to ne dogodi, Saudijska Arabija će nastaviti ulagati veće napore da osigura stabilnosti u svojoj regiji. A što se tiče raketa koje su ispalili Hutiji, to se ne bi moralo nužno promatrati kao direktan vojni manevar presretanja u korist Izraela – već prije kao samozaštita, koja takođe indirektno koristi Izraelu.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi