Kada je plan predstavljen 2015. godine, mnogi promatrači su bili zapanjeni obujmom radova i smjelošću projekta. Jer planovi za "Vision 2030", veliki projekt budućnosti Saudijske Arabije za razdoblje nakon završetka naftnog buma, uključivali su vrlo ambiciozne sadržaje. Planirana je, na primjer, ski-pista u pustinji, potom poseban grad posvećen isključivo sportskom i zabavnom sektoru, kao i novi mega-grad bez automobila i klimatski neutralan usred pustinje, koji bi se zvao Neom.

"Vision 2030", koji je posebno forsirao prijestolonasljednik, princ Mohamed bin Salman (MbS), trebala je promijeniti percepciju o Saudijskoj Arabiji na međunarodnom planu. Pojedinačni projekti su se smatrali znakom modernizacije religiozno-konzervativne zemlje, kojom vlada autoritarna kraljevska obitelj koja jedva tolerira političke ili društvene nesuglasice.

Ali, mnogo toga se promijenilo od 2015. godine - i to toliko da je nekoliko ministara posljednjih mjeseci već izjavilo kako će se i u kojem obujmu projekt "Vision 2030" smanjiti.

Već u prosincu je ministar financija Mohamed al-Jadaan najavio da će se neki projekti odgoditi. U travnju je na konferenciji Svjetskoga gospodarskog foruma u Rijadu izjavio da se Saudijska Arabija prilagođava trenutnim okolnostima.

Na primjer, niz ostakljenih nebodera u pustinji nazvan "The Line" ili "Mirror line" - jedan od najvažnijih dijelova projekta Neom - prvobitno planiran da se gradi na prostoru od 170 kilometara, sada će biti realiziran samo na dužini od nešto više od dva kilometra.

Ovo nije prva "prilagodba" projekta Neom. Prvobitno je trebao biti završen do 2030. godine - sada će za to vjerojatno trebati još 20 godina. Troškovi su trebali iznositi oko 500 milijardi dolara (468 milijardi eura). Promatrači, međutim, ne isključuju mogućnost da bi oni mogli porasti na čak dva bilijuna dolara (1.87 bilijuna eura).

Teška potraga za investitorima

Ni ostali dijelovi "Vision 2030" ne teku kako je planirano. Neki od najambicioznijih projekata trebali su privući strane investitore u Saudijsku Arabiju. Međutim, akvizicija se pokazuje teškom: direktna strana ulaganja su manja od očekivanih. Po mišljenju analitičara, politička nestabilnost u regiji - poput rata u Gazi - i nedostatak transparentnosti saudijskih propisa uzrokuju oklijevanje investitora.

Saudijska Arabija je od početka planirala snositi veći dio troškova za "Vision 2030". Međutim, sada se čini da je ovo kraljevstvo primorano snositi gotovo sve investicije.

Veliki dio ovih sredstava dolazi iz Public Investment Fund (PIF), jednog od najvećih državnih fondova na svijetu, financiranog iz saudijskih prihoda od nafte.

U ožujku je saudijska vlada prenijela osam posto svog udjela u državnoj naftnoj kompaniji Aramco na PIF. Sada se u ovom fondu drži 16 posto sredstava državnog koncerna procijenjenog na dva bilijuna dolara (1.871 bilijuna eura), koji je četvrta kompanija po vrijednosti na svijetu. Kritičari, međutim, ukazuju na to da PIF, iako upravlja portfoliom imovine vrijednim 940 milijardi dolara (879 milijardi eura), sam raspolaže sredstvima od samo 15 milijardi dolara (14 milijardi eura).

Po mišljenju analitičara, ova ovisnost od cijene nafte čini projekt "Vision 2030" podložnim fluktuaciji. Da bi ostvarila "Vision 2030", Saudijskoj Arabiji je, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, potrebna cijena nafte od oko 96 dolara (89,8 eura) po barelu. U dosadašnjem dijelu godine, cijena barela sirove nafte, koja se često uzima kao indikator za naftno tržište, porasla je s oko 70 dolara u siječnju na samo 81 dolar ovog mjeseca.

Također, nedavno je medijska kompanija Bloomberg izvijestila da je Saudijska Arabija postala zemlja koja izdaje najveću količinu obveznica u usporedbi s drugim tržištima i zemljama u ubrzanom razvoju i da je po prvi put, nakon cijelog jednog desetljeća, pretekla Kinu.

Državne obveznice se izdaju za financiranje javnih troškova; one su vrsta kredita za koje vlada, koja ih izdaje, plaća kamate vlasnicima obveznica. Kako Bloomberg izvještava, Saudijci više nego ikada uzimaju ovu vrstu kredita, kako bi nadoknadili manjak direktnih, stranih investicija.

"Vision 2030" u opasnosti?

"S obzirom na kombinaciju raznih faktora, može se zaključiti da Saudijska Arabija ovog trenutka ekonomsko-politički žonglira", kaže Robert Mogielnicki iz „Arab Gulf States Institute" u Washingtonu.

Po njegovim riječima, status projekta "Vision 2030" nije ni spektakularan niti tako katastrofalan, kako se ponekad prikazuje. "Stvarnost je negdje u sredini."

Jer neki dijelovi projekta „Vision 2030" očigledno se dobro razvijaju. U izvještaju "Na pola puta" američke investicijske banke Citigroup iz veljače, zabilježen je "značajan napredak" u udjelu žena u radnoj snazi, udjelu domaćeg stanovništva u vlasništvu nad nekretninama i prihodima iz sektora koji nisu povezani s naftom.

U priopćenju iz sredine lipnja istraživači Međunarodnog monetarnog fonda zaključili su da "neviđena" ekonomska transformacija zemlje dobro napreduje. Također su pozdravili "preusmjeravanje troškova" u sklopu projekta "Vision 2030".

Stručnjak za zaljevske države Mogielnicki vjeruje i da Saudijci i dalje imaju mnogo mogućnosti za ostvarenje svojih planova za budućnost. Trenutno je, međutim, projekt zastao i još ima mnogo posla, koji treba obaviti.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.