Borba za posrnulu njemačku automobilsku industriju i radna mjesta u industriji uopće, polako ali sigurno se kristalizira kao jedna od središnjih tema njemačke predizborne kampanje koja je, sudeći po učestalosti po kojima se kancelarski kandidati parlamentarnih stranaka pojavljuju u političkim talk-showovima, odavno počela.

To je prije svih shvatio aktualni kancelar Olaf Scholz koji juri od kriznog sastanka do kriznog sastanka pokušavajući nadoknaditi sve ono što je njegova vlada u odlasku propustila u posljednje tri godine. Iako ispitivanja javnog mnijenja Scholzu i njegovoj Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD) nešto manje od tri mjeseca uoči vjerojatnih prijevremenih izbora ne daju previše šanse, posljednja ispitivanja su pokazala blagi rast posrnulog SPD-a što će aktualnom kancelaru dati još povoda za intenziviranje kampanje.

Bilo da se radi o prošlotjednom nenajavljenom posjetu Kijevu ili današnjem (9.12.) kriznom sastanu s predstavnicima njemačke teške industrije, Scholz ne gubi vrijeme pokušavajući uvjeriti birače da mu ponovno daju povjerenje.

Predizborni termin u Saskoj

Jedan od termina koji spadaju u ovaj predizborni niz je i sutrašnji termin u malom saskom gradu Freibergu gdje će mu u obilasku Saskog ureda za rudarstvo, koje djeluje od 12. stoljeća, društvo praviti srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Tema susreta: „Održiva eksploatacija litija". U obližnjem  Altenbergu kompanija Zinnwald Lithium planira eksploataciju 15.000 tona litij-hidroksida godišnje.

Scholz je već boravio u Freibergu krajem kolovoza kada se informirao o tome kako napreduju planovi za eksploataciju litija koji bi trebao pokriti potrebe za oko milijun, njemačkoj automobilskoj industriji toliko potrebnih, baterija za električne automobile. Sada bi se oko planova za održivu eksploataciju litija trebao informirati i predsjednik Vučić.

Mjesec dana prije toga, u srpnju je u prisustvu Olafa Scholza, Aleksandra Vučića i potpredsjednika Europske komisija Mariša Ševčoviča potpisan ugovor oko iskorištavanja litija u dolini Jadra između Srbije i Europske unije.

Nakon toga su uslijedili višemjesečni prosvjedi građana u Srbiji koji se protive eksploataciji litija u ekološki osjetljivoj dolini Jadra.

Zaboravljene lekcije s Rusijom

O ovim prosvjedima i skepsi koju nemali broj građana Srbije ali i aktivista izvan Srbije gaji prema projektu se pročulo i u Njemačkoj.

Iako je Scholz prilikom potpisivanja sporazuma u srpnju rekao kako će prilikom ostvarenja projekta eksploatacije litija biti poštivani svi ekološki standardi. Njemačka vlada i dalje oko planova eksploatacija litija u Srbiji ne vidi probleme

Na upit stranke Ljevica u Bundestagu, njemačka vlada je u jednom dokumentu, koji je prije nekoliko dana prenio dnevnik Die Welt, Jadar projekt okarakterizirala kao „političku i ekološko-političku mjeru jedne suverene države, koju njemačka vlada prima na znanje".

Istodobno na pitanje stranke Ljevica kako njemačka vlada ocjenjuje stupanj neovisnosti pravosuđa i vladavinu prava u Srbiji se odgovara kako su neki reformski planovi implementirani  ali da „su i dalje nužni supstancijalni reformski koraci". Njemačka vlada isto tako ne sumnja u odluku Ustavnog suda Srbije koji je dao zeleno svjetlo projektu Jadar.

Parlamentarna zastupnica stranke Ljevica Cornelia Möhring oštro je kritizirala odnos njemačke vlade prema vlastima u Srbiji. „Uredu kancelara su važniji interesi njemačke automobilske industrije od interesa lokalnih građana u Srbiji", rekla je Möhring. I zaključila: „Njemačkoj vladi je litij izgleda začepio usta i očito se ništa nije naučilo iz lekcije s Rusijom", rekla je zastupnica Ljevice očito aludirajući na kobnu njemačku ovisnost o ruskom plinu.

Briga za njemačkog radnika

Skepsu oko angažmana socijaldemokratskog kancelara Scholza oko projekta Jadar pokazuju i u njegovoj vlastitoj stranci. Zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i dugogodišnji izvjestitelj svoj stranke za zapadni Balkan Josip Juratović doduše govori o potrebi transformacija njemačke automobilske industrije za što je potreban i srpski litij. Ali istodobno zaključuje kako prosvjedi u Srbiji protiv ovog projekta ukazuju na upitnost čitave ideje.

„Na žalost Srbija nije u mogućnosti sprovoditi iskop koji bi bio ekološki podnošljiv tako da narod s pravom protestira protiv tog projekta. Srbija na žalost nema institucionalne nadzorne organe barem ne u dovoljnoj mjeri koji bi pratili iskop a vjerujem niti dovoljno jake zakonske i pravne okvire", kaže Juratović.

Juratović, kao iskusni socijaldemokrat unatoč skepsi na umu ima i boljitak njemačkog radnika pa ukazuje na to da bi se litij u Srbiji ipak mogao održivo i ekološki prihvatljivo eksploatirati ako se budu kontrolirali standardi koji bi trebali biti primjenjivani i prilikom eksploatacije litija u Saskom Altenbergu. „Da bi taj projekt bio vjerodostojno sproveden potreban je praktičan primjer u Njemačkoj a to je Saski Oberbergamt u Freibergu.

I Srbija i Njemačka bi dakle trebale imati isti interes ne samo iz razloga opskrbe Njemačke autoindustrije i proizvodnje ekološki održivih baterija nego i iz tog razloga sto već oko 40 posto iskopa u Srbiji kontrolira Kina bez ikakvog nadzora, a čiji način iskopa nitko ne kontrolira", zaključuje Juratović.

„Kontradiktorna politika vlade Olafa Scholza"

Vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU Jürgen Hardt smatra da vlada u odlasku Olafa Scholza vodi kontradiktornu politiku kada je u pitanju Srbija. "Savezna vlada nastavlja svoj krivudavi kurs u vanjskoj politici. Kancelar Olaf Scholz prima srbijanskog predsjednika u Sasku kako bi mu pokazao kako se tamo kopa litij prema najvišim ekološkim standardima. Istovremeno, članovi njegove stranke poput predsjednika Odbora za vanjske poslove Bundestaga Michael Roth poziva na prekid Pregovora o pristupanju Srbije EU“, kaže Hardt. On zaključuje kako ni Scholz niti Roth „očito nisu usklađeni" s ministarstvom vanjskih poslova koji je u rukama stranke Zeleni, uz socijaldemokrate jedine preostale stranke u raspaloj koaliciji njemačkog kancelara.

No Boris Mijatović, izvjestitelj stranke Zeleni za zapadni Balkan, usprkos gospodarskim interesima Njemačke i svoj brizi za njemačku automobilsku industriju i radna mjesta, smatra kako, kada je Vučić u pitanju, treba biti na oprezu. „Čak i ako Njemačka i EU imaju strateški interes za dobre ekonomske odnose sa Srbijom, ne smijemo zaboraviti s kim imamo posla", rekao je Mijatović za DW.

On podsjeća na to da je Srbija, prema organizaciji Freedom House, u međuvremenu „hibridna država" u kojoj predsjednik Vučić „balansira ne samo između Rusije i Kine i EU-a nego i između autokracije i demokracije". „Ne možemo gospodina Vučića osloboditi odgovornosti kada se, primjerice, veličaju osuđeni ratni zločinci ili kada se uvijek iznova negira genocid u Srebrenici. Aktualni masovni prosvjedi u Srbiji pokazuju da se u zemlji ne odvija demokratski dijalog između građana i političke odgovornosti te da se demokracija uporno demontira", zaključio je Mijatović.

Litij za vladavinu prava?

Kod nekih promatrača u Njemačkoj upravo projekt oko eksploatacije litija ulijeva nadu u mogući pozitivni politički utjecaj pogotovo kada je u pitanju vladavina prava. „Za očekivati je da će Scholz razgovarati o EU putu Srbije, naime Njemačkoj poziciji oko otvaranja klastera 3 u Bruxellesu krajem prosinca", rekao je za DW Milan Nič iz Društva za vanjsku politiku (DGAP) iz Berlina. Mič se konkretno nada da će se njemački kancelar založiti za to da se ubrza proces protiv predstavnika Srba na Kosovu Milana Radoičića kojeg se sumnjiči za umiješanost u događaje u Banjskoj prošle godine.

Maja Piščević iz beogradske podružnice think-tanka Atlantic Council ukazuje na to da njemački kancelar Scholz prilikom potpisivanja sporazuma u srpnju nije ni riječju spomenuo demokratske deficite u Srbiji. „Ono sto je za srpsku javnost bilo posebno bolno je to da tijekom zajedničke konferencije za štampu, kancelar Scholz niti jednom riječju nije spomenuo stanje demokracije u Srbiji, a posebno vladavine prava, što prije toga nikada nije bio slučaj kad je njemačka vlada u pitanju", rekla je Piščević za DW. No, kako nadalje kaže, posljednji događaji u Srbiji su poljuljali „sigurne temelje" Vučićevog litijskog projekta

 „Što se dalje sudbine projekta tiče, ona je ipak neizvjesna s obzirom na brojne proteste, posebno sve masovnije od strane studenata sveučilišta širom zemlje, nakon tragedije u Novom Sadu. Dodatno, većina građana Srbije je i dalje protiv kopanja litija jer nemaju povjerenja u institucije ove zemlje da će ispuniti najviše ekološke standarde kako bi zaštitile zdravlje građana Srbije. Tragedija u Novom Sadu u kojoj je 15 nedužnih ljudi izgubilo život, je samo dodatno ojačala uvjerenja građana da žive u zemlji u kojoj su institucije zarobljene i onemogućene u obavljanju svog posla", zaključila je Piščević.