1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sedam dana za tri zahtjeva prosvjednika u Srbiji

14. travnja 2019

"Dobrodošla slobodna Srbijo, dobrodošao hrabri narode", poručuju organizatori na početku prosvjeda koji su otvorili stihovima pjesme "Naši dani" Vladislava Petkovića Disa.

Serbien Belgrad - Anti-Regierungsprotest: Protest All As One
Foto: DW/S. Kljajić

Prepun Trg Nikole Pašića. Pred Dom Narodne Skupštine u Beogradu ljudi pristižu u grupama noseći transparente iz svojih mjesta u kojima su četiri mjeseca organizirali prosvjede – Jedan od pet milijuna Aranđelovac, Niš, Majdanpek, Bačka Palanka, Kosovo i Metohija.

S pozornice odjekuje poznata muzička lista – od Darka Rundeka do Beogradskog sindikata – ispresijecana izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i ministara u Vladi, koje građani prate skandiranjem i zvižducima. Njihova prva očekivanja od prosvjeda su da sve prođe bez nasilja.

"Sve će biti u redu", uvjeren je jedan stariji čovek koji i danas ponosno nosi majicu s motivima ubijenog premijera Zorana Đinđića. Njegova prijateljica ipak se boji da može doći do nereda. "Očekujemo normalne izbore, normalan život", dodaju s lijevog krila skupa na listu nadanja. "Očekujem da se vidi koliko je naroda protiv ove vlasti." Očekuju li i ostavku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, što je do protesta bio jedan do osnovnih zahtjeva? "Malo morgen", kaže jedna gospođa: "On ni mrtav neće podnijeti ostavku."

Iz pravca Beograđanke pristiže i Građanski front pod parolom "Pobunjeni gradovi", bakljama i već poznatim uzvicima "Čiji grad – naš grad". Pod parolu je stalo dvanaest autentičnih lokalnih pokreta koji su uoči prosvjeda i službeno pristupili Građanskom frontu. "Ovo je naš grad, naša zemlja, naša borba. Svaki prosvjed i svaki izraz bunta je jedna vrsta promjene", poručuje Predrag Voštinić iz kraljevačkog Lokalnog fronta, jednog od osnivača Građanskog fronta.

Nadanja okupljenih dijeli i Pokret ujedinjenih fantoma (PUF) koji je ovog puta u novom ruhu. Fantomke po kojima su bili prepoznatljivi su ostavili po strani nakon incidenta u RTS-u, kada su u zgradu televizije ušli s pilom koja im je tog vikenda bila dio performansa. Umjesto fantomki, na glavu su sada stavili šešire – kako kažu – Banaćanski. "Odlučili smo prijeći na novi styling koji će jasno pokazati naše identitete, a ne da nas Aleksandar Vučić i njegov štetočinski režim predstavlja kao ludake, manijake i kriminalce", kaže Miljan Čičić za DW.

"Fantomi" su promijenili stylingFoto: DW/S. Kljajić

Iako je bila riječ samo o performansu koji je aludirao na sječu drveća na Kalemegdanu, danas ipak smatraju da je ulazak na RTS s pilom bio greška.

"Pod sramotom živi naše pokoljenje"

"Dobrodošla slobodna Srbijo, dobrodošao hrabri narode", poručuju organizatori na početku prosvjeda koji su otvorili stihovima pjsme "Naši dani" Vladislava Petkovića Disa. "Pod sramotom živi naše pokoljenje, ne čuju se ni protesti ni jauci. Pod sramotom živi naše javno mnijenje, naraštaji, koji sišu k'o pauci."

Preduga lista govornika, više od dva sata govora iz redova profesora, studenata, boraca, seljaka, svećenstva i umjetnika. Profesor Fakulteta političkih znanosti Čedomir Čupić optužio je predsjednika Srbije da je budućnost Srbije izjednačio s vlastitom budućnošću. "Srbiju potresaju afere koje proizvodi ova vlast od lokalnog do republičkog nivoa. Vučić i njegova vlast upustili su se u suradnju s opasnim ljudima kriminalne prošlosti. Tko je god s kriminalcima i on je kriminalac", rekao je Čupić.

Novinar Srđan Škoro rekao je da je vlast u strahu, jer znaju da je jedan čovjek koji je svojom voljom došao na prosvjed Jedan od pet milijuna kao sto onih koje vlast prisilno dovodi na svoje skupove. "Mi smo prva država u povijesti čovječanstva u kojoj je vlast najavila štrajk glađu da bi smijenila oporbu. Mi smo prva država u svijetu gdje se vlast hvali kako je dobila izbore i onda upadaju u državne institucije s porukom stop krađi na izborima. Pa je li ovo ludnica ili država", upitao je Škoro.

Na kraju demonstranti isporučuju kratku lista zahtjeva: da se formira zajednička komisija vlasti i opozicije za definiranje fer izbornih uvjeta, da se izabere novi sastav REM-a na ravnopravnim osnovama na prijedlog zastupničkih grupa vlasti i oporbe i da se izabere tehničko rukovodstvo i uređivački kolegij Informativnog programa RTS-a i RTV-a, koji bi u prijelaznom razdoblju činile nestranačke osobe koje bi delegirala i vlast i opozicija. Rok za odgovor na zahtjeve je petak. U suprotnom, građani će, kažu organizatori, ponovno biti na ulici.

Prosvjedi u Beogradu, 13.4.2019.Foto: Reuters/D. Kojadinovic

Saplitanje oporbe

Na relaciji vlast i oporba u međuvremenu se nastavljaju rasprave o tome koliko je ljudi nazočilo protestu. Prvi daju procjene od oko sedam tisuća ljudi, drastično umanjujući broj demonstranata, dok drugi tvrde da ih je bilo i do sto tisuća, preuveličavajući tako broj ljudi na ulicama.

Nesumnjivo, protest "Svi kao jedan" jest najmasovniji prosvjed do sada. Bilo bi ih više, tvrde organizatori, da vlast nije i one koji su uspjeli naći prijevoz do Beograda zaustavila na Bubanj Potoku.

Organizatori su se danima uoči protesta žalili da ne mogu unajmiti autobuse, jer su prijevoznici bili u strahu od odmazde. Demonstranti su zato na prosvjed došli uglavnom privatnim automobilima.

Iz redova opozicije stizale su informacije da su iz pojedinih gradova ukinute i redovne linije za Beograd, ali je to potvrđeno samo u slučaju Pančeva, gdje je nesuđene putnike na šalteru dočekala obavijest da je poduzeće Autotransport Pančevo "reduciralo polaske u međumjesnom prometu, uslijed nedovoljne količine goriva kao i nedovoljnog broja izvršitelja".

Krv, suze i znoj

I bez onih koji do Beograda nisu mogli stići, kolona se u prosvjednoj šetnji protezala od zgrade Skupštine Srbije do zgrade Vlade. Skandiranjima "Vučiću, lopove", "Gotov je" i "Ostavka" pridruživali su se i stanari s prozora duž Beogradske ulice.

Foto: DW/S. Kljajić

Kolona demonstranata na čelu s liderima oporbe se preko Bulevara kralja Aleksandra vratila nazad do Trga Nikole Pašića gdje je program nastavljen "Dnevnikom slobodne Srbije", u kojem se ne puštaju izjave Aleksandra Vučića "zbog zdravlja građana". Na kraju su se građanima obratili i lideri oporbenog Saveza za Srbiju, koji su poručili da će se boriti kao jedan.

Lider Socijaldemokratske stranke i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić izviždan je od dijela demonstranata, a lider Nove stranke i potpredsjednik u Vladi Zorana Đinđića Zoran Živković poručio je da nije završen posao koji je započet 5. listopada. "Fali nam šesti listopad i ja sam kriv zbog toga", rekao je Živković.

"Gdje to ima da predsjednik prvorođeni, misleći da je Churchill, obeća krv, suze i znoj", upitao je lider Ljevice Srbije Borko Stefanović na samom kraju prosvjeda. "Znoj je dao naših radnika i radnica koji rade za 200-250 eura za stranog investitora. Suze je dao roditeljske kad djecu ispraćaju na aerodrome i autobuse. A što se krvi tiče, prvorođeni, evo je, da te podsjetimo kako izgleda tvoja Srbija", uzviknuo je Stefanović i iz džepa izvadio svoju košulju okrvavljenu nakon napada u Kruševcu, što je i bio okidač protesta prije četiri mjeseca.

Opsada Skupštine

Prosvjede ispred Skupštine zastupnici vladajuće većine pratili su iz Skupštine. U međuvremenu su odustali od štrajka glađu koji su najavili dan ranije. Zastupnik vladajuće većine Marijan Rističević objavio je na Twitteru video kako iz Skupštine skandira oporbenim liderima. Njegov koalicijski partner i lider naprednjaka u parlamentu, rekao je da je dio zastupnika noć proveo u Skupštini, kako bi je obranili "od onih koji hoće nasiljem preuzeti vlast u Srbiji".

Policija pred SkupštinomFoto: DW/S. Kljajić

U pomoć su im pritekle i jake snage policije koje su tijekom prijepodneva stigle u parlament, što je zastupnik oporbe Balša Božović ocijenio kao "državni udar". "Ministarstvo unutarnjih poslova je okupiralo zgradu Skupštine, koja je potpuno promijenila način rada, a da Generalni sekretarijat Skupštine uopće nije bio obaviješten o tome", kaže Božović za DW.

On tvrdi da je policija boravila u prostorijama zastupničkog kuba vladajuće većine i šetala se hodnicima "pod punom vojnom opremom, s dugim cijevima i pištoljima", bez bilo kakve izvanredne situacije koja bi takvo postupanje opravdala. "Skupština je zakonodavno tijelo, ona je nezavisna grana vlasti i policija apsolutno ne smije boraviti u njoj. To je klasičan državni udar koji su najavljivali u tabloidima danima unazad", dodaje Božović.

Pripadnici policije koji su se nalazili ispred ulaza u Skupštinu nisu dozvolili DW-u ući u parlament, a narodni zastupnik Aleksandar Martinović nije odgovarao na naše pozive.

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi