Novi ministar unutarnjih poslova (po najnovijem i domovine) Horst Seehofer (CSU) kao da je naumio da već tijekom prvog tjedna na dužnosti proizvede rekordan broj novinskih naslova. Nakon što je u prvom intervjuu rekao da „islam ne spada u Njemačku", sada je u razgovoru za nedjeljno izdanje dnevnika Die Welt nastavio u istom tonu. Seehofer je zatražio da se Schengenski sporazum do daljeg stavi van snage. „Kontrola unutarnjih granica mora biti na snazi toliko dugo dok EU ne bude u stanju djelotvorno štititi i kontrolirati vanjske granice", rekao je bavarski konzervativac. „Ne vidim da će se to dogoditi u dogledno vrijeme."

„Ako Schengen umre, umrijet će i Europa"

Seehofer je svakako pogodio timing. Reakcije na izbjegličku krizu i terorističke napade u Parizu, Bruxellesu i Berlinu ionako su već de facto dovele do „Schengena light". Ukazujući na terorističku prijetnju, Švedska, Danska, Austrija i Njemačka izborile su pravo na to da privremeno uvedu granične kontrole premda su ove zemlje okružene samo državama Schengena. Europska komisija je dala svoj blagoslov, ali uz uvjet da kontrole ne smiju poprimiti trajni karakter.

Schengenski sporazum, nazvan po luksemburškom selu u kojem je potpisan, od 1995. jamči apsolutnu slobodu putovanja u 22 članice EU-a plus Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. To ne znači samo bez vizni režim već i ukidanje svih vidnih kontrola i granica između ovih zemalja. Time se klasična kontrola premješta na vanjske granice Schengena.

Resorni povjerenik Europske komisije Dimitris Avramopulos je posljednjih mjeseci neumorno ponavljao kako se sloboda putovanja ne smije olako prokockati. „Ako Schengen umre, umrijet će i Europa", govorio je Grk. Podršku je dobio iz Bugarske koja trenutno predsjedava EU-om. Ideja Europske komisije je da se od svibnja ponovo ukinu privremene kontrole. Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekatarina Zaharijeva je to povezala i s gospodarstvom koje, kako se tvrdi, ispašta zbog graničnih kontrola. U Sofiji se nadaju da bi do kraja godine konačno mogli biti primljeni u Schengenski prostor.

Horst Seehofer je drugačijeg stava. On je za Die Welt govorio čak o proširenju graničnih kontrola. Ukoliko njemačka Vlada bude slijedila logiku ministra unutarnjih poslova, Njemačkoj bi prijetio proces zbog povrede europskih ugovora. Svaka promjena Schengenskog sporazuma, naime, zahtjeva jednoglasnu odluku država članica. Bruxelles u međuvremenu protiv Berlina vodi niz procesa.

Sve je to predizborna kampanja?

Za sada je malo vjerojatno da će Kršćansko-demokratska unija (CDU) Merkel pristati na zahtjeve manje bavarske sestrinske stranke CSU, a to pogotovo neće učiniti Socijaldemokratska stranka Njemačke koja je također dio vlasti. U nedavno potpisanom koalicijskom ugovoru, kojim je Njemačka nakon pola godine natezanja dobila vladu, te stranke su europsku politiku proglasile središnjim aspektom suradnje. „Jedinstveni smo u odbijanju protekcionizma, izolacionizma i nacionalizma. Treba nam više, a ne manje međunarodne suradnje", stoji u tom sporazumu koji je kao čelnik CSU-a potpisao i sam Seehofer.

Nepodijeljeno je mišljenje analitičara da Seehofer, premda je fotelju bavarskog premijera mijenjao za mjesto u berlinskoj Vladi, više misli na pokrajinske izbore koji će se najesen održati u Bavarskoj. Tamo je sve osim apsolutne vlasti neuspjeh za CSU. Seehofer i drugi bavarski konzervativci se trude da povrate dio birača od desničarske Alternative za Njemačku. Ta stranka je u Bundestagu, gdje je najjača oporbena snaga, tražila vraćanje „obuhvatnih graničnih kontrola". Prijedlog je odbijen s 544 naspram 84 glasova.

Pikantno za Seehofera je što su, među onima koji su odbili prijedlog Alternative, i svi zastupnici bavarske CSU. Time se nastavlja vječna dilema Bavaraca koju je formulirao njihov legendarni čelnik Franz-Josef Strauss još 1986. godine: „Desno od CSU-a ne smije biti stranke s demokratskim legitimitetom." Pitanje na koje u Münchenu stalno traže odgovor je kako se obraniti od napada s desne strane, a ne postati baš isti kao Alternativa za Njemačku. A to se čini kao nemoguća misija.