U velikoj hali bivšeg supermarketa u općini Hebertshausen kod Dachaua zaštitari pripremaju smještaje, između kreveta postavljaju građevinske ograde, raspoređuju stolove i guraju stolice. Vani na parkiralištu su drugi ljudi, neki u tamnim odorama, neki u trapericama. Svi čekaju dolazak autobusa – još jednoga. Svaka dva tjedna autobus dovozi oko 50 izbjeglica, koje se ovdje smjesti, registrira i nakon toga raspoređuje po drugim smještajima u cijelom okrugu.

Po cijeloj Njemačkoj se ovih dana načelnici općina i okruga žale da su preopterećeni brojem izbjeglica te da ih više nemaju gdje smjestiti. I u Hebertshausenu su svi smještaji popunjeni. Trenutno je tu zbrinuto 234 izbjeglica, oko 190 više nego što bi prema ključu raspodjele trebala primiti ova općina s nešto preko 6.000 stanovnika. Ali, nitko se ovdje ne buni.

Sudbine, izazovi – i šanse

Richard Reischl je načelnik općine, član Kršćansko-socijalne unije CSU. Ovog četvrtka ujutro on pozdravlja pristigle muškarce koji sa svojom prtljagom izlaze iz autobusa. Njemu ne bi bilo neugodno kad bi neki od njih i duže ostali u Hebertshausenu, kaže načelnik u razgovoru za ARD. On vidi sudbine ljudi, ali i izazove integracije, no prije svega jedno: šanse. Šanse, to u Hebertsahusenu znači prije svega – posao.

Aliou Diallo počinje često raditi već u tri sata u noći. Diallo je u Bavarsku došao iz Senegala, sad pohađa obuku za pekara.

Njegov šef je Thomas Polz. I on u doseljavanju vidi šansu, da se nadoknadi manjak stručne i pomoćne radne snage. Polz u svojoj pekari trenutno zapošljava 90 ljudi iz 14 zemalja. I ne brine ga što mnogi na početku ne govore njemački. „Zanat se uči očima."

Za Dialla nije problem rano ustajanje. Prije bijega iz Senegala bavio se ribolovom. Noću je čamcem odlazio na Atlantik. Sad on i druge izbjeglice ovdje peku kruh, pecivo i kolače. Pekara bez njih ne bi mogla opstati. „Nas ne bi bilo kad ne bismo zapošljavali te brojne ljude iz drugih zemalja", kaže šefov sin Simon Polz.

Pomoć u integraciji

Po navodima načelnika Reischla oko 90 posto izbjeglica koji žive u Hebertshausenu obuhvaćeno je programom obrazovanja ili već rade: u supermarketu, u mesnici, u konjušnici. Osim toga neki igraju u nogometnom klubu, drugi pomažu u sanaciji javnih igrališta.

Cilj mora biti te ljude što je prije moguće integrirati na tržište rada, kaže Peter Barth. On je predsjednik mjesne udruge za pomoć izbjeglicama. On čini ono što bi trebala biti zadaća države, kaže načelnik Reischl.

Umirovljenik Barth svakoga jutra biciklom odlazi u neki od smještaja za tražitelje azila, pomaže u komunikaciji s vlastima, obilazi stanove, prati ljude koji moraju ići liječniku ili im pomaže u potrazi za poslom.   

Ako stanovnike Hebertshausena pitate o suživotu s pridošlima, mnogi ukazuju na rad Bartha i njegovih suradnika. „Oni to jako dobro rade, brinu se." Rijetko se čuje nešto loše.

Pad broja kaznenih djela

Ne samo u pekari, nego i u drugim branšama, u kojima se po cijeloj Njemačkoj traži radnike, izbjeglice u Hebertshausenu pronalaze svoje mjesto. Turyale Perzadeh je 2015. došao iz Afganistana, a danas radi u jednom staračkom domu u okrugu Dachau. Ima stalni posao i živi od svoje plaće.

I u Hebertshausenu ima zabrinutosti zbog sve većeg broja migranata, zbog velikog broja mladih ljudi koji prolaze kroz selo, kaže načelnik Reischl. I tu postoje strahovi. Ali, unatoč velikom broju izbjeglica broj kažnjivih djela već godinama je u opadanju, kaže on. A to, naglašava ovaj političar CSU-a, povećava prihvatljivost izbjeglica u društvu, poboljšava njihov život i rasterećuje socijalne blagajne.

Reischl zato zahtijeva da se uvede obveza rada za sve novopridošle – i za one koji imaju loše izglede za ostanak u Njemačkoj, kao što je Sane Sadibou. Njemu prijeti izgon. A s obzirom da ne smije biti legalno zaposlen, on dragovoljno pomaže u uređivanju groblja u Dachauu. Uklanja lišće i korov s grobova, obrezuje živicu – i za to dobiva 80 centi na sat.

On pomaže i u dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Hebertshausenu i domaći stanovnici cijene njegov angažman.

Načelnik Reischl cijeni angažman dragovoljaca u općini, angažman izbjeglica i otvorenost poduzetnika. Ali, muče ga ponekad odredbe zakona o azilu i držanje njegove stranke CSU-a. Umjesto da se konstruktivno koristi doseljavanje, u CSU-u se stvara raspoloženje protiv toga, kaže on.

Ali, time ne uspijevaju zaustaviti rast AfD-a, koji je načelno protiv useljavanja. Na pokrajinskim izborima prošle nedjelje AfD je u Hebertshausenu osvojio 10,4 posto glasova, znatno ispod bavarskog prosjeka. Izbjeglice se tu ne vidi kao prijetnju nego kao šansu, zaključuje načelnik općine Reischl.

aj/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu