Njemačku je u samo dva tjedna šokiralo nekoliko napada na spomenike i mjesta sjećanja. 12. kolovoza je podmetnuti požar u ormariću s knjigama o nacionalsocijalizmu koji je dio spomeničkog kompleksa Kolosijek 17 u Berlinu. Zatim je napadnut šator na mirovnoj manifestaciji na kojoj se podsjeća na žrtve bombardiranja u Drugom svjetskom ratu u Hamburgu.

Uslijedilo je i podmetanje požara u Berlinu na spomeniku homoseksualcima progonjenima u doba nacionalsocijalizma. Uništeni su prozori na sjedištu Zaklade spomen-područja Donje Saske. A dogodio se i napad na jedno udruženje lezbijki u Berlinu.

„Kada sam saznao za napad na naš ormarić s knjigama, morao sam najprije sat vremena plakati", kaže Konrad Kutt za DW. „To je bilo kao fizički napad na mene", pojašnjava na rubu suza.

Kutt je već prije 15-ak godina imao ideju za postavljanje ormarića s knjigama o nacionalsocijalizmu širom Berlina. U tu svrhu su korištene nekadašnje telefonske govornice. Ormarić koji se nalazio u blizini spomen-područja Kolosijek 17 imao je za njega posebno značenje. 300 knjiga koje su se u njemu nalazile tematizirale su deportaciju i ubojstva Židova u nacističko doba.

S Kolosijeka 17 je u koncentracijske logore deportirano oko 50.000 Židovki i Židova. Ovo podmetanje požara podsjeća na spaljivanje knjiga u Berlinu, kada su nacisti 10. svibnja 1933. spalili više od 20.000 knjiga, koje su po njihovom mišljenju bile nepodobne.

Nema jedinstvene statistike o broju napada širom Njemačke. Ali postoji osjećaj da ih je sve više, kaže povjesničar Karsten Uhl. I dodaje da tu više nema govora o pojedinačnim slučajevima. „Sada bih rekao da imamo novu situaciju. Velik broj napada koje smo imali iznenađuje i šokira", izjavio je ovaj znanstvenik u razgovoru za DW. On zadnjih nekoliko mjeseci djeluje u zakladi Hamburška spomen-područja i mjesta učenja za podsjećanje na nacističke zločine.

Uhl je do svibnja ove godine bio direktor spomen-područja koncentracijskog logora Buchenwald. Prema njegovom mišljenju, to što se sada registriraju tako česti napadi i na istoku i na zapadu Njemačke prije svega ukazuje na jedno: „Ti napadi su problem cijele Njemačke, a ne samo istoka zemlje."

Koju ulogu igra desno-populistički AfD?

„Imamo desno-ekstremu scenu koja se osjeća ojačanom kroz AfD", kaže Uhl. Ova desno-populistička stranka, čiji su dijelovi desno-ekstremni i homofobni, trenutačno prema anketama ima podršku više od 20 posto birača. U nekim istočnonjemačkim saveznim pokrajinama mogla bi postati najjača stranka.

Uhl govori o društveno-političkoj klimi u kojoj javno nastupa sve više ljudi koji zastupaju desne stavove. „Ta klima koju su stvorili AfD i njegovi pristaše možda dovodi i do toga da se sada s verbalne agresije prelazi na aktivno djelovanje. Još uvijek ne protiv osoba, ali s djelomice velikim materijalnim štetama."

Prvo nasilje prema stvarima, a onda protiv ljudi?

Tu analizu podržava i Karsten Kutt: „Već imam osjećaj da AfD ohrabruje počinitelje na tako nešto." On uočava sve češće stavove u skladu s motom: dobro je da su počinitelji napokon pokazali zube Židovima, queer-osobama i homoseksualcima.

Još uvijek su u fokusu tih djela samo kulturni spomenici i spomen-područja, kaže znanstvenik Uhl. Ali on smatra da bi se to moglo promijeniti i da bi žrtve napada mogli postati i „neprijatelji desnice". Tu se ubrajaju ljudi koji se zalažu za ravnopravnost, pojašnjava Uhl. „Ili i manjine kao što su Židovke, Židovi ili queer-osobe. I antifašističke skupine koje se jasno pozicioniraju." I stvarno: sve je više nasilja prema homoseksualcima i Židovima, prije svega u Berlinu.

U njemačkom glavnom gradu je u prvoj polovici ove godine prijavljeno najmanje 105 kaznenih djela ili prekršaja s antisemitskom pozadinom. Među njima su 72 djela koja se jasno mogu odrediti kao politički motivirani kriminal, priopćila je gradska uprava. Savezni ured za kriminal ove je godine širom Njemačke već zabilježio 960 antisemitskih kaznenih djela, od kojih je 25 bilo usmjereno protiv ljudi. 

Brzo rješavanje slučajeva u Berlinu

U međuvremenu je uhićena osoba osumnjičena za tri napada u Berlinu, izvršena između 12. i 14. kolovoza. Riječ je o 63-godišnjem Nijemcu koji je policiji već otprije poznat po neprijateljstvu prema strancima. Na mjestima na kojima je izvršavao kaznena djela ostavljao je antisemitska pisma, koja je DW dobio na uvid.

Za Konrada Kutta, idejnog začetnika ormarića za knjige na Kolosijeku 17, to uhićenje predstavlja određenu „zadovoljštinu". No on je sve više zabrinut zbog mnoštva „teorija zavjere koje kruže protiv raznolikosti, protiv Židova, protiv homoseksualaca".

Ali on ne dopušta da ga to obeshrabri: „Doživjeli smo puno solidarnosti i dobili smo donacije. Mi ćemo opet postaviti ormarić s knjigama!"

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu