Iz godine u godinu policija bilježi porast kaznenih djela na štetu djece na internetu. Riječ je uglavnom o slučajevima seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, a čak 88 posto mladih u jednom je istraživanju izjavilo je da su svjedočili zlobnim komentarima i radnjama na društvenim mrežama. Takozvani cyberbullying, u kojem svoje zlostavljače djeca nose u džepu, sa svojim mobitelom, u naročitom je porastu, a najčešće se ne prijavljuje. Roditelji, pak, ne znaju kako se postaviti, što svome djetetu dopustiti, a što ne i kako im pomoći. 5. veljače svjetski je Dan sigurnijeg interneta, što je bio povod da porazgovaramo s Tomislavom Ramljakom, predsjednikom Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, koji je pokrenuo projekt Centra za sigurniji internet.

„Hrvatska je u ušla u mrežu Centara za sigurniji internet 2015. godine u sklopu organizacije Centra za nestalu i zlostavljanu djecu koja zadnjih 12 godina intenzivno radi na edukaciji djece, mladih, stručnjaka i roditelja po pitanju sigurnosti na internetu. Najvažnije aktivnosti koje se provode su svakako edukacije, promotivne aktivnosti i suradnja sa svim nadležnim institucijama koje rade sa djecom i mladima. S obzirom na dostupnost tehnologije i interneta sva djeca su u potencijalnom riziku, a roditelji nažalost teško mogu pratiti trendove i aplikacije kojima se današnje generacije služe“, kaže Ramljak u razgovoru za Deutsche Welle. Ističe međutim da im to i nije zadatak.

Povjerenje

„Roditeljima je zadatak razvijanje odnosa koji se temelji na povjerenju da, ako i dođe do nekih loših situacija na internetu, djeca neće imati problema da im se povjere. Po policijskim statistikama u RH ima zabilježeno oko dvjestotinjak slučajeva seksualnog iskorištavanja djece putem novih tehnologija. Naravno, kao i u ostatku zemalja stvarni broj je vjerojatno puno veći, ali se djeca i mladi u strahu od ucjena ne žele povjeriti ukoliko su postali žrtve, pogotovo se to odnosi na sextortion (seksualna iznuda na internetu ). Nažalost, podaci za cyberbullying nisu dostupni, ali su razna istraživanja potvrdila da je to učestala pojava u našim školama“, kaže Ramljak.

„Nažalost, svjesnost o problemu seksualnog zlostavljanja djece putem interneta još nije toliko raširena kod roditelja, vrlo često se misli kako se to dešava negdje dalje i da baš njihovo dijete neće postati žrtva, ali naša zemlja nije isključna od ove pošasti što govore i česti napisi u medijima. Mladi su najvećem riziku izloženi jer nisu svjesni da, ako dijele neke svoje eksplicitne fotografije digitalnim putem, čak i svojem sadašnjem partneru, ne znači da te fotografije ili digitalni zapisi neće ipak u nekom trenutku izaći u javnost“, kaže.

Kazneni zakon ne poznaje „šalu"

Mladi ne razmišljaju unaprijed i ne shvaćaju da partner može izgubiti telefon, da on može biti hakiran, ali i da se veza može prekinuti, a partner namjerno objaviti kompromitirajuće fotografije. Ramljak kaže kako najčešće poručuje mladima da ne dijele slike na kojima su u izdanju u kojem ne bi prošetali ulicom u stvarnom životu.

Nažalost, sve je češća pojava tzv. ''revenge porn'', odnosno dijeljenje eksplicitnih slika nakon prekida partnerske veze, pogotovo ako se radi o maloljetnim osobama. „Ono što mladi danas ne razumiju je to da je dijeljenje takvih slika na društvenim mrežama ili u grupama putem raznih aplikacija u stvari kazneno djelo za koje snose ozbiljne posljedica. Tako je u Danskoj prošle godine osuđeno skoro 1000 mladih zbog međusobnog dijeljenja eksplicitnih fotografija jedne petnaestogodišnjakinje koje je slao njezin bivši dečko“, navodi Ramljak.

Upravo taj primjer, ističe Ramljak, pokazuje da, osim što ne razumiju da svojim ponašanjem sebe dovode u opasnost, mladi ne razumiju ni ozbiljnost prijestupa koji čine, bilo da je riječ o dijeljenju pornografskog materijala, bilo da je riječ o verbalnom i psihičkom maltretiranju vršnjaka. Ono što se njima čini kao „šala“, ozbiljno je kazneno djelo koje može imati ozbiljne posljedice po njih.

Vremena se mijenjaju. Ubrzano

Jedan od osnovnih savjeta koje su stručnjaci za sigurnost djece na internetu davali roditeljima bio je da kompjutor drže u dnevnoj sobi, kako djeca ne bi u tajnosti svoje sobe ulazila u rizična ponašanja i kako bi se naučila raditi na kompjutoru u sigurnom roditeljskom okruženju. Situacija se međutim promijenila, ističe Ramljak. „Ne postoje više računala u dnevnoj sobi, tableti, laptopi i mobilni telefoni su došli i zamijenili ih."

Istraživanja kažu da 66 posto djece koriste mobitele bez ikakva nadzora, tablete 70 posto, a televiziju bez ikakva nadzora nad sadržajem gleda ih još i više. Zbog toga je važno djecu educirati od najranije dobi, kaže Ramljak.

Edukacija od najranije dobi

„Sada funkcionira edukacija djece od najranije dobi, mi smo pokrenuli projekt netica.hr gdje pripremamo materijale za djecu predškolske dobi koja već sada koriste digitalnu tehnologiju. Roditelji uređaje koriste kao 'elektroničke dadilje' što stvara mogućnost da djeca gledaju neprimjeren sadržaj pa čak i kroz oglase između crtića. Dostupnost interneta preko mobilnih telefona je uzrokovala porast broja zlostavljanja djece u RH. Danas nažalost djeca 'nose svoje zlostavljače u džepovima', a da toga nisu ni svjesna. Popularnost se danas mjeri u lajkovima slika, bez obzira tko ih gleda i da li znate tu osobu u stvarnom svijetu i tu su najveće opasnosti", objašnjava Ramljak. „Kao sudski vještak za sigurnost djece na internetu moram napomenuti da su roditelji vrlo malo svjesni vlastite a i dječje privatnosti na internetu, nažalost kreiraju digitalni otisak djece stavljajući velike količine slika djece na internet bez da znaju tko ih i s kakvom namjerom gleda, to se posebno odnosi na situacije kada se stavljaju slike djece bez kupaćih kostima s ljetovanja koje se vrlo često nađu na krivim mjestima. Želimo li da djeca budu sigurna na internetu ne smijemo zaboraviti da njihova sigurnost počinje od nas odraslih“, zaključuje Ramljak iz Centra za sigurniji internet.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android