Samit NATO-a u glavnom gradu Litve Vilniusu u srpnju 2023. završio je razočaranjem za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Ukrajina nije dobila službeni poziv za članstvo u NATO-u ni konkretan plan za članstvo. Umjesto toga su predsjednici država i vlada skupine G7, predsjednik Europskog vijeća i predsjednica Europske komisije potpisali zajedničku izjavu o pomoći Ukrajini.

Prema tom dokumentu s Ukrajinom se radi na „konkretnim bilateralnim dugoročnim obvezama i sporazumima na području sigurnosti". Ured ukrajinskog predsjednika je to nazvao „sigurnosnim sporazumima".

Od tada se puno toga dogodilo. Ukrajina se na sadašnjem samitu NATO-a u Washingtonu, povodom 75. godišnjice osnutka Sjevernoatlantskog saveza, može pohvaliti 21 potpisanim sigurnosnim sporazumom. Ali, kakve koristi je ona imala dosad od njih?

Sporazum s Velikom Britanijom kao uzor

Velika Britanija je bila prva zemlja s kojom je Ukrajina sklopila takav sporazum. On predviđa pomoć kod „zaštite" i „ponovne uspostave međunarodno priznatih granica". Taj sporazum, potpisan sredinom siječnja 2024. godine, služio je kao uzor za druge sporazume, kaže Oleskandr Krajev iz neovisnog znanstvenog centra „Foreign Policy Council 'Ukrainian Prism'".

Velika Britanija je prednjačila u dodjeli sredstava na području sigurnosti, kaže Krajev. Osim toga ona je odredila da svaki sporazum treba sadržavati potporu Ukrajini u pristupanju NATO-u.

Sve članice skupine G7 (najjačih industrijskih zemalja) i većina članica Europske unije već su potpisale sigurnosni sporazum s Ukrajinom. Neovisno o tomu krajem lipnja su dogovorena „zajednička jamstva sigurnosti između Ukrajine i Europske unije". Najnoviji sigurnosni sporazum sklopljen je s Poljskom 8. srpnja prilikom posjeta ukrajinskog predsjednika Zelenskog Varšavi. Upravo toga dana je Rusija izvela nove razorne raketne napade na ukrajinske gradove.

„Tko danas brani Ukrajinu, brani i sebe", kaže predsjednik poljske vlade Donald Tusk. On je zajamčio da Ukrajina može računati na podršku Poljske u svojim nastojanjima da postane članica NATO-a. Ukrajinski predsjednik je rekao da žele izraditi mehanizam kako bi iz Poljske bilo moguće srušiti ruske rakete i dronove iznad Ukrajine, koji se približe Poljskoj.

Svaki sporazum ima svoje posebnosti

Svi sigurnosni sporazumi sadrže obveze vojne, financijske i humanitarne pomoći Ukrajini. „Prema sporazumima se te zemlje obvezuju da će Ukrajini omogućiti pristup određenim tehnologijama, investirati u obrambenu industriju i jačati sposobnosti obrane", objašnjava Oleksandr Krajev.

Ipak ti sporazumi imaju svoje posebnosti. Tako su Nijemci posebno naglasili pomoć ukrajinskoj vojsci u tenkovima, Litvanci, Latvijci i Estonci izobrazbu pješaštva i kibernetičku sigurnost, Talijani specijalnim akcijama i izobrazbom topništva, a Francuzi zrakoplovima i podmornicama. „Svaka zemlja je svoj sporazum izradila prema svojim sposobnostima i prioritetima", kaže Krajev.

„Više psihološka nego materijalna funkcija"

Ali, sigurnosni sporazumi imaju „više psihološku nego materijalnu funkciju", kaže Jamie Shea iz briselskog instituta Friends of Europe. Ovaj bivši dužnosnik NATO-a smatra da je pomoć o kojoj se govori u svakom sporazumu „već pružena na bilateralnoj razini", primjerice u sklopu češke inicijative za opskrbu Ukrajine topovskim granatama od 155 mm, preko Europskog fonda prijateljstva, kroz kanale NATO-a ili u sklopu paketa američke vojne i financijske pomoći u visini od 60 milijardi dolara. „Sporazumi ne generiraju novu pomoć Ukrajini, oni samo stavljaju na papir ono što je već učinjeno", kaže Shea.

Prijelazno rješenje do članstva Ukrajine u NATO-u

„Sporazumi se potpisuju kako bi se Ukrajini dalo određena jamstva, ali pogrešno bi bilo nazivati ih sigurnosnim sporazumima, jer ni jedan od njih ne nudi Ukrajini nešto slično kao što je članak 5. Ugovora o Sjevernoatlantskom savezu", kaže Shea za DW. Po mišljenju ovog stručnjaka sporazumi za vrijeme ruske agresije na Ukrajinu predstavljaju prijelazno rješenje do članstva Ukrajine u NATO-u, za koje još nema konkretnog datuma.

„Predsjedniku Zelenskom je sad važno pokazati da Ukrajina ima potporu diljem svijeta", naglašava Shea. Zbog teškog stanja na bojištu traži se dugoročna pomoć. „NATO ne želi navesti datum za moguće članstvo, ali sporazumi pokazuju da se Zapad neće umoriti od pomaganja Ukrajini i da joj daje određena jamstva, da se radi o dugoročnoj potpori", kaže Shea.

Voditelj ukrajinske Zaklade Ilko Kučeriv „Demokratske inicijative" Petro Burkovski smatra da su potpisani sigurnosni sporazumi dobra osnova za početak mirovnih pregovora, koje će sukobljene strane morati početi prije ili kasnije. „Na sporazumima se zasniva konsenzus partnera da neće u slučaju promjene vlasti ipak pristati na uvjete koje postavlja Rusija", kaže Burkovski u izjavi za DW.

S ukrajinskog adaptirao Markian Ostapčuk.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na ukrajinskom jeziku.