Upravo nepredvidivost Donalda Trumpa najviše zabrinjava njemačke političare. Hoće li opet oštro kritizirati Njemačku, kao u prvom mandatu? Hoće li se buniti protiv NATO-a, posebice njegovih europskih partnera, ili čak prijetiti napuštanjem saveza?

Sve je to teško procijeniti – i izaziva određenu dozu nemira u Berlinu. Kada je savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponudila Trumpu "partnerstvo i prijateljstvo" nakon njegove izborne pobjede, u tome je također bila želja za pouzdanošću u teškim vremenima.

NATO je Njemačkoj neophodan

Da njemačko-američki odnosi počivaju na čvrstim temeljima – u to sumnja malo tko s obje strane Atlantika. Demokratski predsjednik Joe Biden uvijek je naglašavao da bi Sjedinjene Države branile “svaki pedalj teritorija NATO-a” u slučaju napada.

To je bilo umirujuće jamstvo za europske članice NATO-a. U slučaju sukoba, Njemačka bi sa svojih samo 180.000 vojnika i neadekvatno opremljenom vojskom (Bundeswehr) bila elementarno ovisna o zaštiti vojnog saveza.

Međutim, pod republikancem Donaldom Trumpom zapuhat će drugačiji vjetar nego pod gorljivim zagovornikom transatlantskih odnosa Bidenom. Ne samo da Europa igra samo sporednu ulogu u Trumpovom geopolitičkom shvaćanju, daleko iza Kine i indo-pacifičke regije, već Trump također obranu Europe vidi prvenstveno kao europski zadatak – a ne američki.

Europa mora više ulagati u svoju sigurnost

U ovom trenutku SAD plaća lavovski udio u okviru NATO-a, osiguravajući većinu trupa i ključne sposobnosti u izviđanju i logistici. Trump, koji je članstvo u NATO-u često opisivao kao preskupo za Sjedinjene Države, mogao bi snažno smanjiti taj angažman.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) promptno je reagirao. "Mi Europljani moramo učiniti više za vlastitu sigurnost. Moramo doći do pravedne podjele tereta", rekao je on nakon Trumpove izborne pobjede - i pozvao svoje kolege iz Francuske, Poljske, Velike Britanije i Italije na sastanak kako bi razgovarali o obrambenoj sposobnosti Europe.

Poboljšanje europske obrambene sposobnosti, nakon ponovnog Trumpovog izbora, čini se hitnijim nego ikad - a Njemačka bi u tome mogla igrati vodeću ulogu. No trenutačno se Njemačka suočava s krizom vlade i predstojećim prijevremenim parlamentarnim izborima 23. veljače. Stručnjaci za sigurnost već dugo zahtijevaju da Europa mora biti u stanju izvoditi vojne operacije bez SAD-a.

Kada je riječ o Trumpu za njega je vrlo važan novac - to je karakteriziralo njegov prvi mandat (2017.-2021.). Već tada se redovito rugao onome što je smatrao premalim njemačkim izdacima za obranu. Njemačka duguje NATO-u “ogromne iznose”, tvrdio je Trump. Tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU) je reagirala iziritirano.

Zaštita samo ako se izdvaja novac?

Za očekivati je da će Trump opet aktualizirati pitanje izdvajanja za obranu. Na to je ponovno aludirao tijekom predizborne kampanje. Tko ne ispuni NATO-ov "cilj od dva posto" - tj. ne uloži najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda u obranu – SAD ga neće štititi, poručio je Trump praćen pljeskom svojih pristaša.

Stručnjakinja za sigurnost Ulrike Franke iz Europskog vijeća za vanjske odnose takve izjave smatra opasnima. "Već samo to neizmjerno potkopava NATO, jer se povjerenje u NATO temelji na uvjerenju da će drugi saveznici priskočiti u pomoć", rekla je ona za DW.

Bivša glavna NATO-ova stručnjakinja za strategiju Stefanie Babst također je zabrinuta zbog mogućeg drugog mandata Donalda Trumpa: "Trump ne vidi NATO kao savez vrijednosti, već kao udruženje koje pruža usluge." Tko plati, taj ima zaštitu - ovakav stav je stvarno otrov za NATO, kaže ona. I naglašava da ruski predsjednik Vladimir Putin profitira od nesloge u Sjevernoatlantskom savezu.

Uskoro opet premali njemački izdaci za obranu?

Hoće li Njemačka, kao navodni "platiša koji kasni", također biti isključena iz obećanja nove američke administracije o zaštiti - unatoč što je u Njemačkoj razmješteno američko nuklearno oružje koje služi za odvraćanje nuklearne prijetnje?

Njemačka vlada je ove godine prvi put nakon nekoliko desetljeća potrošila dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu - čime je ispunila dobrovoljnu obvezu kao članica NATO-a. No, to je bilo moguće samo zahvaljujući jednokratnom tzv. posebnom fondu (zapravo novom zaduživanju) od 100 milijardi eura za Bundeswehr, koji je vlada stavila na raspolaganje nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Ali sredstva iz toga fonda će biti potrošena 2026. ili 2027. godine. Zadaća nove njemačke vlade će zato biti trajno povećavanje izdvajanja za obranu. U protivnom bi Njemačka ponovno mogla pasti ispod dva posto i izložiti se kritici svojih saveznika. Tijekom svog posljednjeg mandata Trump je čak zaprijetio povlačenjem dijela američkih trupa stacioniranih u Njemačkoj – kao "sankciju" za ono što je smatrao nedovoljnim izdvajanjima za obranu.

Prijetnja obustavom američke potpore Ukrajini

Drugo pitanje koje zabrinjava Europljane je vojna pomoć Ukrajini. I ovdje je SAD do sada najveći donator, a slijedi ga Njemačka. Trumpove izjave na tu temu izazivaju strahove da neće nastaviti pružati pomoć.

Stručnjakinja za sigurnost Ulrike Franke sumnja da bi Europljani mogli nadoknaditi taj nedostatak američkih sredstava. Novac je, kaže, manji problem od opskrbe oružjem. "Po mom mišljenju, zaista veliki problem je vojna oprema. Mi smo svoje arsenale ispraznili u posljednje dvije i pol godine. Ono što nismo učinili je da dovoljno izgradimo našu industrijsku proizvodnju", kaže ona. Iako je Njemačka od početka rata u Ukrajini značajno povećala proizvodnju oružja, krenula je s niske razine, primjerice u proizvodnji streljiva.

Kakav će "dogovor" Trump predložiti Putinu?

Iritaciju u Njemačkoj izazvala je Trumpova najava da će okončati rat u Ukrajini "za 24 sata". Moguće je da će on "postići neku vrstu dogovora s Vladimirom Putinom - a Europljani nisu dovoljno ujedinjeni, a ni stvarno u poziciji da odbace taj dogovor", kaže Franke za DW. Ovo je za nju "horor scenarij”.

Ako Trump pokuša sklopiti sporazum s Putinom, Ukrajina najvjerojatnije neće biti za pregovaračkim stolom – a neće ni Europa, pretpostavlja Thomas Kleine-Brockhoff, direktor njemačkog Vijeća za vanjske odnose. Nitko neće htjeti prihvatiti da bude isključen, kaže on i predlaže da zato velike europske zemlje formiraju kontaktnu skupinu s Ukrajinom kako bi istražile uvjete za prekid vatre - prije nego što Trump preuzme dužnost 20. siječnja.