Što je situacija u svijetu napetija, nuklearno oružje ponovno postaje važnije, navodi se u izvještaju SIPRI-ja. Doduše analitičar Dan Smith izračunao je da je broj nuklearnih bojevih glava sveukupno smanjen. Ipak, kako kaže, to je isključivo zbog činjenice da se stare zalihe demontiraju.

Ono što zabrinjava je količina nuklearnog oružja spremnog za upotrebu. Oko 2100 atomskih bojevih glava se, kaže, nalazi u visokoj operativnoj pripravnosti. Njiho vroj kontinuirano raste, kaže Smith i dodaje: "Ovo je relativno nov razvoj u posljednje dvije do tri godine. I to se nastavilo u 2023.".

SAD, Rusija i Kina u fokusu

SAD i Rusija posjeduju veliku većinu ovog oružja koje je spremno za upotrebu. Ono što je novo jest da Kina također u doba mira drži nuklearne bojeve glave u visokoj operativnoj pripravnosti. Općenito, Kina je zemlja koja najbrže nadograđuje svoje zalihe.

Nekoliko je razloga za to: Kina želi postići status velike sile - a to, smatraju, uključuje i operativno nuklearno oružje. A osim toga se Peking priprema za razne prijetnje i scenarije. Kina želi biti spremna na sve opcije i zbog toga povećava broj ovog oružja. jedna od tih opcija je i potencijalni iznenadni napad u kojem bi se moglo pokušati uništiti njeno nuklearno oružje. Veći broj atomskih bojevih glava bi tu mogućnost trebalo znatno otežati.

Devet zemalja ima nuklearno oružje

Kineski ekonomski procvat također je, kaže ovaj stručnjak, razlog zašto zemlja kontinuirano povećava izdatke za vojsku već gotovo 30 godina. Ukupno devet zemalja svijeta ima nuklearno oružje: SAD i Rusija su vodeće, a slijede Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael.

Analitičar SIPRI-ja Smith vjeruje da će sve zemlje nastaviti modernizirati svoje zalihe. "Riječ je o većoj preciznosti, većem dometu ili više bojevih glava po projektilu. Nastoji se bolje sakriti nuklearno oružje kako bi ga bilo teže uništiti u neprijateljskom napadu", kaže Smith.

Tako primjerice Velika Britanija radi na izgradnji nove generacije podmornica, nakon što je ranije krenula u izradu nove generacije raketa. “Ovo je proces koji traje, zalihe nikada ne miruju“, kaže analitičar.

SIPRI poziva države na suradnju

Smith smatra da nije vrlo vjerojatno da će nuklearno oružje biti upotrijebljeno. Ipak rizik, kaže, treba shvatiti ozbiljno, jer bi učinci bili više nego katastrofalni. A svijet je, kaže, trenutno u višestrukoj krizi – to zahtijeva suradnju među državama.

„Moramo surađivati ​​i na drugim područjima: na klimatskim promjenama ili pripremama za sljedeću pandemiju, na globalnoj trgovini ili obuzdavanju međunarodnog kriminala. Sve te stvari zahtijevaju međunarodnu suradnju“, kaže Smith.

Stockholmski Institut za istraživanje mira SIPRI nezavisna je institucija koja objavljuje godišnja izvješća o, primjerice, trgovini oružjem, industriji oružja i vojnoj potrošnji. SIPRI najvećim dijelom financira švedska vlada.

priredila: Z. Ilić (tagesschau)