Pobunjenici i vladine postrojbe dugo su raspravljali oko pitanja treba li položiti oružje tijekom četverodnevnog praznika Kurban bajrama. Slobodna sirijska vojska i postrojbe režima predsjednika Bašara al Asada, do posljednjeg trenutka vode žestoke borbe. Zato mnogi i sumnjaju u to da će se primirje, koje je ishodovao posebni izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju Lakdar Brahimi (na slici gore u sredini), u potpunosti i održati.

Održivo primirje?

No usprkos tomu mnogi se nadaju da bi ovaj prvi početni uspjeh mogao donijeti i trajnije primirje napaćenom narodu Sirije i nakon najvećeg muslimanskog praznika. Neil Melvin iz Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) smatra da bi primirje moglo biti "održivo" jer je Brahimi u razgovore i pripremu uveo sve čimbenike koji na ovaj ili onaj način utječu na razvoj događaja u Siriji. Tako je UN-ov izaslanik razgovarao ne samo sa samim zaraćenim stranama nego i sa susjedima Iranom, Libanonom i Turskom. Naravno da je i međunarodna zajednica bila uključena u razgovore. Zato stručnjaci vjeruju kako dogovoreno primirje, barem što se teorije tiče, stoji na čvrstim nogama. Sada međutim sve ovisi o stanju na terenu. Predstavnici Sirijskog nacionalnog vijeća, tijela koje zastupa pobunjenike, potvrdili su u razgovoru za Deutsche Welle da će se pridržavati primirja. No ista potvrda nije stigla od strane sirijskog ministarstva unutarnjih poslova. Državna novinska agencija pobunjenike i dalje naziva "teroristima".

Razjedinjena oporba

Jedno je sigurno: primirje strateški za obje zaraćene strane donosi određene rizike jer se ne može isključiti da će protivnik upravo fazu mirovanja iskoristiti za konsolidaciju snaga. To je posebno opasno za pobunjenike koji su nekako uspjeli izboriti premoć na kopnu ali zato ne posjeduju teško topništvo i zrakoplovstvo. Tijekom primirja bi Asadove snage mogle ojačati svoje redove i ugroziti teritorijalnu premoć pobunjenika, strahuju predstavnici Slobodne sirijske vojske. No u međuvremenu je podrška stanovništva većinskim dijelom na strani pobunjenika što bi mogao predstavljati odlučujući adut u daljnjim događajima u Siriji. No zasad je najvažnije da pobunjenici i oporba govore jednoglasno. Brahimiju je stoga, kako smatra Neil Melvin, stalo do toga da ujedini glasove oporbe koja se trenutno sastoji od mnogih frakcija i strujanja. Trenutno mu to u potpunosti ne polazi za rukom. Tako je islamistička frakcija unutar oporbe, Al Nusra Front, najavila da se neće držati dogovorenog primirja. No ekstremisti još uvijek predstavljaju vrlo mali udio unutar pobunjeničkih snaga. Ipak, unatoč tomu ovaj dio pobunjenika je trn u oku mnogima, i to ne samo u inozemstvu.

Ekstremisti - krivnja međunarodne zajednice

Glasnogovornik Sirijskog nacionalnog vijeća za nazočnost ekstremista u Siriji optužuje međunarodnu zajednicu koja nije činila ništa kako bi na početku pomogla pobunjenicima protiv Asadovog režima. Tada nije preostalo ništa drugo nego u zemlju puštati skupine za borbu spremnih islamista. Zato, kako smatra Nacionalno vijeće, međunarodna zajednica sada ne bi smjela upirati prstom u ove borce jer je to na kraju krajeva, problem koji "ostaje samim Sirijcima".

I ne samo zbog razjedinjenosti pobunjenika, upitno je hoće li se primirje održati: postoji opravdano strahovanje da će i na jedan ispaljeni metak protivnička strana odmah uzvratiti teškim topništvom. No ipak i sama činjenica da je postignuto primirje, predstavlja veliki uspjeh za UN-ovog poslanika Brahmija.