„ Najviše je poskupilo ulje i šećer“, kaže Sajma Karić iz Sarajeva. Ova 80-godišnja penzionerka iz Sarajeva živi sama i mjesečna penzija od 380 KM ( oko 190 eura) jedva da može pokriti troškove režija i lijekova. „Dok izmirim sve prema državi, platim režije, te kupim lijekove, za hranu mi ostane vrlo malo. Pratim akcije u prodavnicama pa kupim i napola trule jabuke, jer budu manje od marke. Kupujem na komad, jedan krumpir, jednu mrkvu, jedan limun i tako..“, objašnjava Sajma.

Na području Federacije BiH živi oko 450.000 penzionera, a 62% njih prima najnižu penziju od 382 KM. „Tko živi u gradu, u stanu, dok plati sve komunalije on se zaduži. Njemu za lijekove i hranu ne ostaje skoro ništa“, kaže za DW predsjednik Saveza udruženja penzionera FbiH, Redžo Mehić. On navodi kako veliki broj ljudi treće životne dobi preživljava zahvaljujući pomoći djece i rodbine. „Bez njihove pomoći, mnogi od nas ne bi mogli preživjeti.“

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupno, na godišnjem nivou je u zemlji u prosjeku zabilježen rast cijena od 6,4%. A prema podacima objavljenim na web stranici Ministarstva trgovine FBiH, potrošačke cijene u studenom 2021. godine, u prosjeku su porasle za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec. Najviše su rasle cijene stanovanja, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 2,6%, potom prijevoz za 1,8%, te hrana i bezalkoholna pića za 1,6%.

Porast cijena osjetila je i Irma Šuman, zaposlena sa, kako kaže, redovnim primanjima. Pored nje, kućnom budžetu doprinosi i muž, ali kaže kako su u posljednje vrijeme ulje, šećer, kava, te voće i povrće osjetno skuplji. „Litra ulja je koštala 2,7 KM, a sada je 3,6 KM. Kavu od 500 grama plaćala sam 5,9 KM, sada je 8,5 KM“, navodi Irma. Ona ima četverogodišnju kćer, kojoj plaća vrtić, te stambeni kredit. „Kad banka uzme ratu za kredit, platim režije i vrtić, ostane mi 160 KM za hranu“, objašnjava ona.

Kupovna moć građana znatno niža

Predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle Gordana Bulić kaže kako je rast cijena osnovnih životnih namirnica evidentan u posljednja tri mjeseca. „Porast cijena najteže podnose penzioneri i zaposleni u realnom sektoru. Mnogi od njih su ostali bez posla, zbog pandemije korona virusa, dok oni, koji su zadržali poslove, sada mjesecima čekaju na isplatu zarađenih plaća“, objašnjava Bulić.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u BiH za studeni 2021. godine iznosila je 1.579 KM (oko 800 eura), dok sindikalna potrošačka košara koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za listopad 2021. godine iznosi 2.101 KM (1.075 eura).

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za kolovoz 2021. iznosila je 1.000 konvertibilnih maraka (511 eura), prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, dok je u Republici Srpskoj u istom mjesecu iznosila 1.025 konvertibilnih maraka (524 eura). Pokrivenost sindikalne potrošačke košare prosječnom plaćom, po tom je izračunu, manja od 50 posto.

Ali Bulić objašnjava da prosječnu plaću u BiH većina zaposlenih uopće nema. „Statistika je takva, u prosjek se uračunavaju i plaće državnih funkcionera, doktora, profesora, no to nije realan prikaz stanja na terenu. Naime, većina zaposlenih u realnom sektoru nema prosječnu plaću. Zaposlenice u trgovačkim lancima imaju plaće od 500 do 700 KM ( od 250 do 350 eura), kao i mnogi radnici sa srednjom stručnom spremom“, objašnjava Bulić.

Prema mišljenju ekonomskog analitičara Admira Čavalića trend rasta cijena nastavit će se i u narednom razdoblju. „Mnogo je faktora na globalnom nivou koji su utjecali na rast cijena. To su prije svega posljedice pandemije korona virusa, a potom energetska kriza prouzrokovana situacijom u Ukrajini. Sve to kreira negativne utjecaje koje prvo osjete male zemlje poput BiH", smatra Čavalić.

Gorivo duplo skuplje

Uslijed brojnih političkih problema, ali i zbog utjecaja pandemije Covida-19, cijene nafte na svjetskom tržištu znatno su porasle proteklih dana te su dostigle rekordne iznose. Ovaj rast, kao i uvijek, utječe i na formiranje cijena na tržištu Bosne i Hercegovine.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina u Federaciji BiH se kreću od 2,26 do 2,56 KM, a dizela od 2,21 do 2,51 KM po litri. U Republici Srpskoj je cijena litre benzina je sa 2,29 KM porasla na 2,36 KM. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj na snazi je Uredba o ograničenju marži na naftu i naftne derivate, ali time se samo malim dijelom može utjecati na ograničavanje cijena.

Ovo poskupljenje sigurno će dodatno utjecati na poslovanje brojnih firmi, pogotovo onih koje se bave prijevozom putnika i transportom robe. Prijevoznici su do sada nekoliko puta tražili od Vijeća ministara BiH da se država odrekne dijela nameta na gorivo, koje sada iznose 1,10 KM po litri goriva, kako ova grana privrede ne bi bila potpuno uništena.

Političari u BiH ignoriraju probleme

Iako su cijene nafte i naftnih derivata , te električne energije u porastu, a one direktno vode ka rastu cijena ostalih proizvoda, vlasti u BiH uglavnom ignoriraju trenutno stanje. „Činjenica je da su mogućnosti za djelovanje bosansko-hercegovačkih političara male, ali bez obzira na to, vlasti ove države se ponašaju, kao i obično - ne žele trošiti političku energiju na riješavanje ekonomsko-socijalnih pitanja“, smatra Čavalić.

Gordana Bulić iz tuzlanskog Kluba potrošača kaže kako BiH skoro da i nema instrumente za djelovanje i zaštitu građana od poskupljenja. „Samo jednom su vlasti u BiH donijele mjeru, tokom pandemije, da se cijene vrate na prethodni nivo, te su rezultati odmah bili vidljivi", smatra Bulić.

Ona smatra da su vlasti na svim nivoima u BiH do sada morale pronaći odgovarajuće mjere kako bi pomogle najugroženijim kategorijama stanovništva, međutim, takvih mjera, osim sporadičnih jednokratnih pomoći, uglavnom nema. „Mi nemamo ni jedan krumpir u robnim rezervama, a kamo li nešto drugo“, kaže Bulić.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, svako šesto kućanstvo u BiH je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu