I ove godine iz Mostara se najavljuju tradicionalni skokovi sa Starog mosta, UNESCO-vog spomenika u srcu Hercegovine. Za mostarske, hrabre skakače, koji se usude prijeći željeznu ogradu Starog mosta, hrabro se suočiti sa zelenom, samo prividno mirnom površinom Neretve i pogledati u one koji očekuju njihov skok - kaže se da su „ikari“.

Skokovi sa Starog mosta, svjetski poznata „lasta“ s visine od oko 27 metara i danas obilježavaju vrhunac ljetne sezone. Ipak, još uvijek su živa sjećanja na neka prošla vremena, prepričavaju se pothvati braće Fink, Jadranka i Gorana, Emira Balića, Mate Zelenike, Irfana Milavića, Lorensa Liste, Ale Ajanića, Damira Perića, Mate Mehice Droce, Dragana Zovke, Kujtima Goranija, Senada Drljevića Žuće...

"Nikoga ne zanimaju skokovi"

Na žalost, nakon posljednjeg rata sve manje je Hrvata iz Mostara koji se natječu u skokovima sa Starog mosta. Jesu li nove generacije manje hrabre ili je posrijedi nešto drugo?

"Volio bih da ima četiri ili pet Hrvata, mladića koji žele skakati. Ja ću ih naučiti skakati. Ali nema... sve to je danas na internetu. Nikoga ne zanimaju skokovi", kaže Damir Perić za DW, danas 50-godišnjak, koji je 1981., sa samo 16. godina, osvojio titulu najboljeg i taj rekord još uvijek drži - najmlađi prvak u povijesti skokova.

Neki drukčiji dani, kako kaže, završili su s 1992. godinom, kada se posljednji put natjecao i bio „srebrni“ iza „zlatnog“ skakača Gorana Finka. Posljednji put je skočio 2004. godine, na otvaranju obnovljenog Starog mosta i to kao veteran.

„Njihov most“

Međutim, nije za sve kriva ni suvremena tehnologija zbog koje, kako smatra, mladi nisu posebno zainteresirani za opasne skokove sa Starog mosta. "Nekoliko sam se puta prijavljivao na skokove i nisu me pustili. Valjda ‚njihov most' i to je to. Ali, ne vuče me više ništa", pomalo razočarano kaže jedan mladi Mostarac. On je, poput mnogih njegovih sugrađana, Bošnjaka, Hrvata i Srba, nakon rata ipak promijenio mjesto stanovanja. Konkretno on, iz istočnog u zapadni dio grada. "Nažalost, puno toga se promijenilo nakon rata, više ništa nije kao prije. Rat je učinio svoje i promijenili su se odnosi među ljudima", komentira Zvonko Vidović, rođeni Mostarac i ugledni mostarski biznismen. Povlačeći paralelu skokova sa Starog mosta nekada i sada, Vidović s nostalgijom kaže: "Mostarski Hrvati nekada su činili poprilično veliki broj onih koji su skakali ali i bili među najboljima. Nažalost, danas su se skokovi sa Starog mosta sveli na manifestaciju lokalnog karaktera, bolje reći, istočnog dijela Mostara. Mislim da danas ne postoje Hrvati koji se prijavljuju na skokove ". Ističe da ipak vrijedi doći i pogledati za kolovoz najavljeni Svjetski kup skakača, kada će Neretva primiti prvu ligu skakača svijeta. Sportski događaj za ljubitelje adrenalina kojeg će prenositi i Eurosport.

"Tko Hrvatima brani da skaču sa Starog mosta?"

Pojašnjavajući svoja stajališta, ovaj Mostarac kaže da se uzroci trebaju tražiti negdje drugdje. "Mostar se promijenio, stasale su neke druge generacije... pa naši mladići i djevojke jedva da odu do Starog mosta, a kamoli da skaču. Nadam se da će budućnost ipak donijeti nešto bolje u ovom gradu za kojeg kažemo da je multikulturalan ali je činjenica da je još uvijek prešutno podijeljen", zaključuje Vidović.

No, ovo mišljenje ne dijeli i Emir Balić, predsjednik Kluba skakača sa Starog mosta i član Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine, jedan od živućih legendi mostarskih „ikara“ i višestruki prvak. "Tko Hrvatima brani da skaču sa Starog mosta, da se prijave? Znam skakače Hrvate koji su pobjeđivali, Marko i Dragan Zovko, Vlado Cvitanović, koji su titule odnosili. Sada nam je Marko Prce član ocjenjivačkog suda. Uvijek je Mostar bio multietnički grad", kaže ovaj proslavljeni mostarski skakač sa Starog mosta za DW, koji se može pohvaliti da je u životu sa „Starog“ skočio 1.000 puta.

"Hoće li nas Ćuprija ujediniti?"

Podsjeća da su manifestacije prijeratnih skokova nerijetko privlačile više od 20.000 posjetitelja. Upravo ovaj skakač-veteran, koji je sa Starog mosta skočio 1996. u 61. godini, jedan je od najboljih promotora ove tradicije. Objavio je i Knjigu sjećanja o povijesti, iskustvima i prijateljima s kojima je skakao sa Starog mosta, potom i DVD s dokumentarnim filmovima, a samo jedan od desetina onih koji su snimili dokumentarce o mostarskim skokovima je i norveški pisac Ari Behn, suprug norveške princeze Märthe Louise. Tijekom otvaranja obnovljenog Starog mosta 2004., Balić je jednom novinaru kazao:" Ćuprija je ćuprija, a hoće li nas ona ujediniti, stvar je naših glava". Ipak i unatoč svemu, ostaje činjenica da među oko 80-ak prijavljenih skakača sa Starog mosta ove godine, nema niti jednog Mostarca hrvatske nacionalnosti.