Berlin ima problema sa smještajem nekoliko desetaka tisuća izbjeglica. Kapaciteti su ograničeni, sportske dvorane već „zauzete“, praznih stanova nema dovoljni, a svađa se oko smještaja izbjeglica na prostoru bivše zračne luke Tempelhof. Senat Berlina, kako javljaju njemački mediji, upravo pregovara s najmanje jednim lancem hotela oko smještaja izbjeglica u hotelskim sobama. Spominje se brojka i do 10.000 kreveta. Ukoliko savezna pokrajina Berlin doista u velikom stilu na nekoliko godina iznajmi sobe u hotelima (koji inače dobro posluju), bio bi „spektakularan potez“, piše agencija dpa.

Istina je doduše da se na području Savezne Republike Njemačke u više gradova izbjeglice već smjestilo u hotele, ali većinom se radilo o hotelima koji su zjapili prazni ili su slabo poslovali. U Berlinu, jednoj od najposjećenijih metropola Europe, time bi s tržišta „nestalo“ nekoliko tisuća kreveta za kojima vlada potražnja. Drugim riječima: u svakom 12. berlinskom hotelskom krevetu spavali bi izbjeglice.

Za sada je službeno potvrđeno samo da gradske vlasti pregovaraju s lancem Grand City Hotels (GCH) i drugim hotelskim društvima. „Još je potpuno otvoreno kako će ti razgovori završiti“, naglasila je glasnogovornica berlinske vlade Daniela Augenstein. Ni Senat (berlinska vlada), a ni ugostitelji ne žele reći o koliko se kreveta pregovara, o kojim se hotelima radi i o kojim cijenama.

Po informacijama lista Frankfurter Allgemeinen Zeitung, koji je prvi izvijestio o pregovorima, radi se o 10.000 hotelskih kreveta u 22 hotela lanca Grand City Hotels. Ponuđač navodno po osobi zahtijeva 50 eura po noćenju. To bi značilo 1.500 eura mjesečne „stanarine“, odnosno 18.000 eura godišnje. Obzirom da Senat hotele želi iznajmiti na nekoliko godina, radi se o paketu koji je „težak“ najmanje 600 milijuna eura.

Potraga za jeftinijim alternativama

Berlin je do sada po noćenju izbjeglica u hostelima plaćao maksimalno 50 eura po krevetu. To je najskuplji oblik smještaja izbjeglica. I zbog toga su vlasti drastično „srezale“ financiranje te vrste skrbi oko izbjeglica, kaže Matthias Kollatz-Ahnen, senator zadužen za financije. Od oko 43.000 izbjeglica trenutno smještenih u Berlinu, krajem 2015. ih je 1.500 stanovalo u hostelima. Trenutno ih je po podacima Uprave za socijalnu skrb samo 642. U prosjeku njihov smještaj po danu košta 37,50 eura.

Puno jeftiniji je zajednički smještaj u prihvatnim centrima. Kollatz-Ahnen kaže da je cilj pronalazak smještaja koji bi koštao „oko 10 eura po izbjeglici“ po noćenju. Ali Berlin nema dovoljno regularnih kapaciteta za sve ljude koji stižu u glavni grad Njemačke. I zbog toga će morati očito nešto dublje posegnuti u džep. Glasnogovornica Augenstein je potvrdila da se grad „svim silama trudi pronaći nove mogućnosti smještaja“. Šef Senata Michael Müller je najavio da će u slučaju nužde zaplijeniti i poslovne objekte koji su trenutno prazni.

Hotelska branša je zadovoljna taktikom berlinskih vlasti. Deset tisuća kreveta manje na tržištu bi se moglo pretrpjeti, čuje se iz Udruženja hotelijera i ugostitelja u Berlinu. Smještaj izbjeglica u hotelskim sobama vlasnicima spomenutih lanaca jamči na srednji rok sigurne, unaprijed definirane prihode na hotelskom tržištu na kojem se vodi žestoka cjenovna borba. Od svega bi mogli profitirati i hoteli u kojima ne budu smještene izbjeglice. Računica je jednostavna: turisti negdje moraju spavati – oni bi se jednostavno „rasporedili“ na manji broj raspoloživih hotela.

Smještaj u hotelima je i dobra vijest za same izbjeglice. Tamo bi se vjerojatno bolje osjećali nego u aerodromskim hangarima ili u sportskim dvoranama, gdje su tisuće ljudi smještene na malom prostoru, tvrdi berlinska oporba.