1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Sloboda medijaGlobalno

Sloboda medija sve ugroženija

2. svibnja 2025

Istinito izvještavanje postaje svugdje sve teže. I Hrvatska je pala za čitavih 12 mjesta po slobodi izvještavanja. Slaba joj je utjeha da je stanje u Srbiji i BiH još gore.

Novinar sa šljemom i naprtnjačom sa vidljivim natpisom Press na mjestu sukoba prosvjednika s policijom u Parizu u travnju 2019.
Foto: Yaghobzadeh Alfred/abaca/picture alliance

Sam dan kad su Reporteri bez granica objavili svoje godišnje izvješće o stanju medija u zemljama svijeta, američki predsjednik Trump je "proslavio" odlukom kako će biti obustavljena novčana potpora za National Public Radio - mreži nekomercijalnih postaja u SAD i za Public Broadcasting Service, javni servis nastao od obrazovnog programa u toj zemlji.

Ali Trump nije jedini vlastodržac koji se izgleda čak i trudi dokazati da je zavrijedio pad na ljestvici. Naime, SAD je pao s 55. na 57. mjesto, među ostalim i zbog ograničenja programima Voice of America i Radio Free Europe, ali i zbog pokušaja zabrane nekim medijima da prisustvuju konferencijama za novinare u Bijeloj kući i općoj atmosferi netrpeljivosti prema "drugačijim" medijima.

Ovom američkom predsjedniku je smetao čak i bivši obrazovni program te zemlje, baš kao i mreža neprofitnih medija.Foto: Dado Ruvic/REUTERS

Zagreb bi trebao učiniti mnogo više

Žalostan primjer je i Hrvatska: ona je samo dvije godine - 2022. i 2023. uspijevala dobiti "zadovoljavajuću" ocjenu slobode medija, ali sad pada sve dublje u područje "problematičnih". Prošle godine je bila na 48. mjestu, a ove godine je pala tek na 60. Jer i hrvatska vlada očito nema namjeru ozbiljnije zaštititi medije i novinare protiv takozvanih SLAPP-tužbi, (Strategic lawsuit against public participation, strateške tužbe protiv djelovanja javnosti) gdje se ciljano tuže novinari i mediji kako bi se i svima ostalima "začepila usta".

Hrvatski Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo je prošle godine objavio kako od ukupno 1.333 sudske odluke u predmetima protiv hrvatskih medija i novinara od 2016. do 2023. kod njih oko 40 posto ima naznaka da je riječ o takvoj metodi: "SLAPP tužbe su zastrašivanje novinarki i novinara - posebno na lokalnoj razini i nametanje cenzure. I to je jedna od najvećih opasnosti za novinarsku profesiju. Hrvatska je, nažalost, najgora zemlja u EU-u kada je riječ o SLAPP tužbama, a među tužiteljima se ističu suci", izjavio je prošlog listopada predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

U Hrvatskoj se čini kako vlada velika raznolikost medija, ali zapravo je stanje sve lošijeFoto: Marko Ercegovic

Srbija: i represija ima svojih granica

No praktično svugdje u svijetu stanje u medijima i u izvještavanju postaje sve lošije. To je najprije i zbog sve manje novca kojim mediji raspolažu - jer jedino izmišljene i fake-news ne koštaju ništa. A to onda neposredno utječe i na ostale kategorije upitnika kojeg Reporteri bez granica šalju u sve države svijeta: najprije je tu sigurnost - kad se novinari masovno hapse ili čak nestaju bez traga, onda i jedna Turska još jedino može pasti s 158. na 159. mjesto. Ali i strah od represalija ima svojih granica: to se vidi u Srbiji gdje takvog pritiska naravno da još ima - zato je na 96. mjestu, ali je prošle godine bila još lošija, na 98. mjestu.

U ispitivanju se pokušava mjeriti i politički kontekst u kojem mediji djeluju, pravni okvir te gospodarsko i sociokulturno okruženje. Sve to je i u Bosni i Hercegovini sve lošije, zato je i ona s 81. pala na 86. mjesto. Najgore promjene se bilježe u Kosovu, ono je sa 75. palo na 99. mjesto i takvo drastično pogoršanje okruženja za istinito izvještavanje u samo jednoj godini je zabilježeno još samo u Kirgistanu i Gvineji.

Srdžba prosvjednika u Srbiji je uvelike bila usmjerena i protiv tamošnje državne televizije, ali i cenzura i represija - imaju svojih granica.Foto: Oliver Bunic/AFP/Getty Images

Još samo 7 država

Ipak, u izvješću o stanju medija u svijetu ima i dobrih vijesti: na primjer Njemačka je s 10. pala na 11. mjesto, ali ne zato jer je tu za novinare postalo bitno lošije, nego je Češka napredovala za čitavih sedam položaja i sad je ona na 10. mjestu. Bolje nego u Hrvatskoj nije samo u Sloveniji (33. mjesto) nego i u Crnoj Gori (37. mjesto) i Sjevernoj Makedoniji, makar je i ona pala za šest mjesta, s 36. na 42.

Ukupan zaključak izvješća Reportera bez granica je zapravo žalostan: u samo sedam zemalja u čitavom svijetu se stanje u medijima može smatrati "dobrim" i tu je Norveška i dalje na prvom mjestu. Sve te zemlje su u Europi i više nijedna nije u obje Amerike.

Tamo gdje je najgore, najčešće su i mediji pod golemim pritiskomFoto: Hatem Khaled/REUTERS

U čak 100 zemalja je stanje u medijima "teško" ili "veoma ozbiljno", a u čitavom kriznom području Sjeverne Afrike i Bliskog istoka je samo jedna jedina zemlja dospjela do statusa "problematičnog" - Katar. Nekad se tamo Izrael, bez obzira na politiku tamošnje vlade barem mogao pohvaliti i svojim medijima, ali sad je i on na 112. mjestu na svijetu. Na dnu ljestvice su ostali stari znanci: Afganistan, Iran, Sirija, Kina, Sjeverna Koreja i na posljednjem 180. mjestu, Eritreja. No tamo ionako vjerojatno nitko neće ni moći čitati ovo izvješće Reportera bez granica.

 

Preskoči sljedeće područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči sljedeće područje Ostale teme