Slovačka je od "slučaja" i "siromašne sestre u bivšoj Čehoslovačkoj" već davno pretekla bivše "uzorne članice" poput Mađarske, Poljske i same Češke. Prošle godine je objavila upravo bajkovitu stopu rasta: 10,3%. Ta zemlja se polako ali sigurno pretvorila u zemlju automobila: Volkswagen, PSA Peugeot Citroen i korejski Hyundai i Kia su najveći investitori u Slovačkoj. Iz te zemlje je prošle godine poteklo 571 tisuća vozila, gotovo dvostruko više nego u godini prije toga. Slovačka bilježi najviše proizvedenih automobila po glavi stanovnika u čitavom svijetu.

Rast ima i cijenu

Naravno, takvi rezultati se teško mogu dugo zadržati a imaju i svoju cijenu: službene prognoze rasta gospodarstva Slovačke su nekih 7% ove godine da bi sljedeće pale na 6,2%. Cijena rasta je u pravilu inflacija - pošast kojoj je Slovačkoj dugo trebalo da je savlada i da ojača nacionalnu valutu. Prije pet godina je u Bratislavi jedan euro vrijedio gotovo 42 krune, sada je to nekih 32,15 kruna. Inflacija će ove godine biti 3,8% ali sljedeće ne bi smjela biti veća od 3,2%. Naravno, i to je još više od kriterija iz Maastrichta (2%) i utoliko je i u danas objavljenom izvještaju Bratislava upozorena neka osobito pazi na ovu stavku. Tablicu solidnih gospodarskih pokazatelja jedino nagrđuje stopa nezaposlenih: 9% i u pravilu je to slabo obrazovana radna snaga. Metalci i stručnjaci su i u Slovačkoj veoma traženi tako da je i tamo već polako problem naći kvalificiranu radnu snagu.

Zapravo sve manje Slovaka za euro

Ali opet se ponavlja: baš stariji i siromašniji Slovaci ne pokazuju nimalo oduševljenja da će im od Nove godine u džepovima - ako išta, a onda zveckati euri. Uopće: čitavih 72% upitanih Slovaka državnog Statističkog ureda "strahuje" od eura ili misle kako ima osnova više za "strah nego za zadovoljstvo". I kada je riječ o osobnoj koristi, zapravo sve više građana Slovačke misli da će im to donijeti više nedostataka nego prednosti: u prošlom studenom je takvih bilo 40%, sada je već 56%.

Vlada u Bratislavi je utoliko najavila osnivanje posebnog Fonda za ublažavanje uvođenja eura kod socijalno ugroženog dijela stanovništva. Kako će taj fond funkcionirati i što će on točno činiti - to za sada nije poznato. Sa druge strane, vlada je naravno najavila i veliku reklamnu kampanju za "slovački euro" - i trošak medijske kampanje je naravno već i izražen u eurima: koštat će 6 milijuna eura.

2009. svi su trebali u zonu eura

I na kraju, koliko god da se Slovačkoj može čestitati na uspjehu stabilizacije vlastitog gospodarstva, toliko se mora dodati i činjenica kako je proces uvođenja eura kud i kamo teži postupak nego što se isprva pretpostavljalo. Zapravo je u svečanosti "velikog proširenja" bilo predviđeno da sve "nove" članice pristupe euru - 2009! Osobito kada je riječ o Poljskoj, pokazalo se koliko je takva odluka vezana i za politiku: tek sa novim premijerom Tuskom se može reći kako Varšava ima doista namjeru priključiti se Europi. Sa druge strane, u Europskoj središnjoj banci redovito ponavljaju: sa uvođenjem eura treba radije pričekati nego se žuriti. Konačno, i među "starim" zemljama - u slučaju Italije - se pokazalo, koliko je teško išta promijeniti kada je odluka donesena.