Slovenija je prošle godine pala za četiri mjesta na indeksu slobode medija nevladine organizacije Reporteri bez granica. "Poznati političari nastavljaju s napadima na medije pokušavasjući ih zastrašiti sudskim tužbama i često nasilnim verbalnim napadima", kaže se u izvještaju. "Ovaj je trend ojačao otkako je Janez Janša, čelnik ekstremno desničarske stranke SDS, postao premijer u ožujku 2020. "Na ljeto Slovenija preuzima rotirajuće predsjedanje EU-om i sve jer veći strah od političke sramote. U veljači je Janša javno opomenut zbog ispada naspram jednog novinaru u Bruxellesu .

Novinari pod brutalnim pritiskom

Sve je započelo Janšinim tweetom u proljeće 2016. godine, kaže Mojca Pasek, dugogodišnja urednica TV Slovenije. "Na Facebook stranici jedan bordel je ponudio dvije prostitutke, Evgeniju C. i Mojcu Ps. Jednu za 30 eura, drugu za 35", napisao je političar.

Povod je bilo kritično izvještavanje dvoju novinarki o desno ekstremističkim aktivnostima u Janšinoj stranci SDS. "Nakon ovog tweeta sve je eksplodiralo u Sloveniji, bilo je to kao signal za početak serije vrijeđanje i osobnih napade na novinare", prisjeća se Mojsa Pasek. Dvije su žene uvredu iznijele na sud, ali su izgubile u žalbenom postupku. Suci su zaključili da je izjava pokrivena slobodom izražavanja, koja za političare važi u većoj mjeri nego za obične ljude. Predsjedavajući sudac je poznat kao Janšin pristaša.

Nije lako nositi se sa stalnim pritiskom, kaže Mojca Pasek. "Prvo postanete malo depresivni, a zatim patite od brutalne klime koja vlada jer ne znate kako se nositi s tim." Ali ona je ustrajna ​​i želi nastaviti svoju novinarsku misiju pokazivanja javnosti istine o vladi. Mora se zadržati profesionalnost, provjeriti sve činjenice i ne dati se uplašiti.

Novinska agencija u nišanu

Ova novinarka stoga i dalje ne bježi od delikatne zadaće izvještavanja o situaciji sa slovenskom novinskom agencijom "sta". Promatrači u Ljubljani potvrđuju da je ona vrlo ugledna, profesionalna i nepristrana. Vlada je, međutim, obustavila financiranje i opravdava tu mjeru obvezama izvještavanja, koje "sta" navodno nije ispunila.

Direktor agencije Bojan Veselinović mjesecima se bori za to da može isplatiti plaće zaposlenicima i smatra da se tu radi o političkoj borbi: "Prošlog proljeća agencija je optužena za objavljivanje lažnih vijesti. U listopadu su napadi postali još žešći i označeni smo kao "nacionalna sramota" (...) Četiri mjeseca nismo dobili ni euro za svoj rad. Mislim da je Vlada spremna učiniti sve da nas stavi pod svoju političku kontrolu".

I Veselinović je izložen stalnim osobnim napadima i prijetnjama. Dok on pred kamerama slovenske televizije i DW-a brani svoje djelovanje, povjerenica EU Ylva Johansson je u posjeti slovenskom ministru unutarnjih poslova u Ljubljani. "Sloboda i pluralizam medija su srž demokracije", naglasilaje Johansson na konferenciji za novinare. Na to joj je ministar Ales Hojs uzvrati da je "sloboda medija u Sloveniji apsolutna", i istovremeno je obećao da će ponovno pokrenuti financiranje novinske agencije.

EU ima problem

"Neki naši političari su bestidni i agresivni i ne pridržavaju se europskih standarda", kaže medijski analitičar Marko Milosavljević sa Sveučilišta u Ljubljani. On smatra da je ozbiljan problem za EU kada se ne poštuju demokratska pravila, kada vodeći političari koriste ili podržavaju seksističke napade, rasizam i govor mržnje. "To vidimo u Sloveniji, Mađarskoj, Poljskoj, Srbiji i drugim zemljama".

Viktora Orbana, Janeza Janšu i druge smatra "destruktivnim snagama koje gledaju dokle mogu ići". Njihova se ideologija kosi s vrijednostima EU-a. Budući da im nije odaslana jasna poruka protiv te neprihvatljive politike i nisu sankcionirani, oni se ne zaustavljaju. "Oni su spremni ići sve dalje pokušati uništiti sve što smo postigli u Europi u proteklih 75 godina".

Marko Milosavljević smatra da bi EU definitivno trebala nešto poduzeti u vezi s tim, inače bi, poput Lige nacija prije Drugog svjetskog rata, mogla u beznačajnosti. "Europske institucije, ali i ostale vlade, moraju se protiv toga boriti što je strože moguće", upozorava ovaj medijski analitičar. "Slovenija je demokratska zemlja i mi smo ranije imali visoku razinu političke rasprave. Nadamo se da ćemo se moći vratiti na ovu točku - i uz međunarodnu pomoć".

Nemoćna povjerenica EU-a

Nadležna za slobodu medija u Bruxellesu je povjerenica Vera Jourova. U intervjuu za DW, međutim, ona priznaje da ne postoji europsko zakonodavstvo koje bi efikasno moglo zaštititi medije. "Ja se nalazim u vakuumu u kojem nije lako odlučno djelovati".

Novi mehanizam vladavine prava, prema kojem se nekoj državi članici mogu uskratiti novci EU-a, tu samo djelomično pomaže. Potrebni bi bilo pokazati da postoji veza između kršenja slobode medija i konkretnih fondova o kojima je riječ – a to je u stvarnosti teško izvodivo.

Zbog toga povjerenica Jourova traći veće ovlasti: "Nikada nije bilo situacije u kojoj sam bio toliko uvjerena da su nam potrebni novi instrumenti i pravila jer se situacija u medijima sve više pogoršava", kaže Jourova.

Ona je najavila novi zakon o slobodi medija za narednu godinu. Ali ako se u obzir uzme da usvajanje takvih kontroverznih zakona u EU-u obično traje godinama, tada bi zakon mogao doći prekasno. Prekasno za Mađarsku, gdje je 90 posto medija već pod državnom kontrolom; za Poljsku, gdje se neovisne novine i televizijske i radio stanice bore za opstanak; i za Sloveniju, gdje Vlada trenutno pokušava na sve načine ušutkati slobodne medije.