Premijer Ivo Sanader nije želio komentirati europske inicijative, jer je s izaslanikom Ollijem Rehnom dogovorena tiha diplomacija, ali je ponovio kako se bilateralna granična pitanja sa Slovenijom moraju odvojiti od pregovora jer ne dolazi u obzir da se Hrvatska tretira drukčijim mjerilima nego što je tretirana Slovenija prije pet godina, kada je ulazila u Uniju.

Za Sanadera nema dvojbe da je sadašnje otvaranje graničnih pitanja, otvorenih još u vrijeme raspada Jugoslavije, u cilju blokade hrvatskog puta u Uniju jer je potpuno neuobičajeno da se u procesu pristupa neke države Uniji tematiziraju takva bilateralna pitanja. Podsjetio je kako se sutra održava novi krug sastanaka hrvatsko-slovenske komisije za granice: „Želim reći da su pripreme za izlazak pred Međunarodni sud pravde u Den Haagu vrlo daleko došle i da se u srijedu ponovno sastaju mješovite komisije, koje rade na pripremi toga da se izađe pred Međunarodni sud pravde.“

Radi li se o slovenskom „štosu“?

Predsjednik hrvatskog izaslanstva u komisiji za granice Davorin Rudolf taj je prijedlog iščitao kao novi slovenski pokušaj da se izbjegnu međunarodni pravni instrumenti. Akademik Rudolf, predsjednik hrvatskog izaslanstva u Mješovitoj hrvatsko-slovenskoj komisiji za razgraničenje, izjavio je kako Hrvatska pristaje na posredništvo, ali samo ono koje će privoljeti dvije države na izlazak pred neki od međunarodnih sudova, bilo u Haagu, bilo u Hamburgu.

Hrvatska ne može pristati da posrednik riješi meritum stvari, odnosno da odredi hrvatsko-slovensku granicu, smatra Rudolf . Podsjeća i da su Slovenija i Hrvatska već imale posrednika 1999. u liku bivšeg američkog ministra obrane Williama Perrya, ali se ništa nije riješilo, za razliku od Međunarodnog suda u Den Haagu, pred kojim je od Drugog svjetskog rata 50 država rješavalo granične sporove. Zbog toga Rudolf smatra kako se iznova radi o nekom slovenskom – štosu, jer misle kako nemaju prevelike šanse pred sudom.