Sloveniji prijeti "bauk" Europskog fonda za pomoć. Konzervativni premijer Janez Janša upozorava na opasnost od "nacionalnog bankrota“ u slučaju da njegove socijalne reforme i mjere štednje ne budu provedene u djelo. Istovremeno, ministar financija Janez Šušteršič zalaže se za reformu bankarskog sektora kako bi se izbjegao zahtjev za spašavanjem. A guverner Narodne banke Slovenije Marko Kranjec nada se da će Slovenija uspjeti izbjeći zahtjev za pomoć, usprkos činjenici da je tempo kojim se reforme provode prespor.

A sve je dobro počelo...

Kada se Slovenija 2004. godine pridružila Europskoj uniji sve je izgledao dobro. U to vrijeme važila je za model – državu na "sunčanoj strani Alpa“. Smatralo se da je dobro pripremljena za članstvo u klubu razvijenih zemalja, sa zdravom ekonomijom. Nitko nije bio iznenađen kada je Slovenija 2007. godine uvela euro.

Sada je jasno da je to bila varka. Slovenija je doista bila najrazvijenija republika bivše Jugoslavije i nakon ulaska u EU je doživjela dodatni ekonomski rast. Ali osnova za to je bio "jeftini novac“ koji je ta članica EU-a bez problema mogla dobiti na međunarodnom tržištu, kaže Hermine Vidović s Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

"Slovenci su nakon pristupanja Europskoj uniji živjeli od kredita. Nakupili su ogromne dugove u inozemstvu kako bi financirali građevinski bum u zemlji, koji je s dolaskom krize naglo zaustavljen. Jeftini krediti su, istovremeno, raspirili fantaziju među menadžerima. Na taj način su kupovane firme, nastale su vrlo rizične akvizicije, a dio tih firmi nije ostvario ono što se do njih očekivalo. I one su sada duboko u dugovima“, kaže Vidović.

Poražavajuće posljedice

Drugi problem u Sloveniji predstavlja uska povezanost političkih i ekonomskih struktura u zemlji. Za razliku od većine drugih bivših socijalističkih zemalja u Europi, u Sloveniji se nakon raspada Jugoslavije nije dogodila ekstenzivna privatizacija privrede. Zbog toga što su željeli biti "gospodari u svojoj kući“, Slovenci su otežavali ulazak stranog kapitala gdje god je to bilo moguće. Tako su izostale strane investicije.

Posljedice takve politike su poražavajuće. Državni dug je za četiri godine udvostručen i sada iznosi 50 posto društvenog proizvoda. Istovremeno, slovenska ekonomija sve više klizi u recesiju. Nezaposlenost je u stalnom porastu i trenutno iznosi 8,6 posto. Iako je to još uvijek niže od prosjeka u Europskoj uniji, gdje je stopa nezaposlenosti iznad deset posto, taj postotak je za Sloveniju vrlo visok - nezaposlenost je od početka krize udvostručena.

Kriza se nastavlja

Ozbiljne su posljedice i na društvenoj razini. "Slovenci su izgubili samopouzdanje", kaže Denis Romac, novinar i politički analitičar iz Zagreba. Zemljom se širi depresivno raspoloženje "jer su Slovenci godinama bili uvjereni da su najbolji i najuspješniji te da svi drugi slijede njihov model. Sada počinju polako spoznavati da su u nečemu ipak pogriješili", objašnjava Romac. Jedna od posljedica toga je i sve veća želja da se napusti zemlja. "Svakog mjeseca se iseljavaju stotine ljudi, najviše u Kanadu i Australiju. Ukupno zbrojeno za čitavu godinu to je puno. To je za Sloveniju ozbiljan problem", naglašava Romac.

Brzog rješenja krize u Sloveniji nema. Svi ekonomski pokazatelji ukazuju čak na pogoršanje situacije u idućoj godini. A uz to je još i neizvjesno hoće li vladine mjere štednje uopće biti uspješne, kako bi se kriza prevladala bez prizivanja u pomoć financijskog kišobrana Europske unije.