Dvadesetog svibnja ističe formalni mandat ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Krajem ožujka trebali su se održati sljedeći predsjednički izbori, ali ih je parlament odgodio zbog ratnog stanja u zemlji. U ukrajinskom društvu se u međuvremenu povela rasprava o tome tko će voditi zemlju nakon što istekne petogodišnji mandat predsjedniku.

Na početku godine, samo su rijetki političari i komentatori ozbiljno postavljali to pitanje. Krajem veljače, kada je Zelenski dao ocjenu dvogodišnjeg rata s Rusijom, nazvao je pokušaje osporavanja njegove legitimnosti "neprijateljskim narativom". "To nije mišljenje zapadnih partnera ili bilo koga u Ukrajini, to je dio programa Ruske Federacije", naglasio je pred novinarima. No, rasprava time nije završena.

Jesu li izbori mogući pod ratnim zakonom?

Većina ukrajinskih pravnika tvrdi da je potpuno jasno da Zelenski zadržava svoju vlast sve dok se ne izabere novi predsjednik. "Ovo je potpuno jasno navedeno u Ustavu Ukrajine: Nakon isteka petogodišnjeg mandata, od trenutka inauguracije, ovlasti predsjednika se ne završavaju automatski. One se završavaju tek inauguracijom novog izabranog predsjednika, dakle, tek nakon izbora", objašnjava u razgovoru s DW Andrij Mahera, stručnjak za ustavno pravo iz ukrajinskog Centra za politiku i pravnu reformu (CPLR).

Trenutno su i predsjednički i parlamentarni izbori zabranjeni u Ukrajini ali iz različitih razloga. Ustav izričito zabranjuje samo parlamentarne izbore, dok ratno stanje isključuje sve izbore.

Zahtjev za dobrovoljnu ostavku

Izbori pod ratnim stanjem nisu zabranjeni samo radi zaštite birača od opasnosti. "Ratnim zakonom su ograničena određena ustavna prava i slobode, kao što su pravo na slobodno izražavanje mišljenja, mirno okupljanje i sloboda kretanja. Stoga je nemoguće osigurati princip općeg biračkog prava i slobodnih izbora", objašnjava Andrij Mahera. Slično su se u ožujku izjasnili "Institut za zakonodavstvo, znanstveno i pravno vještačenje Nacionalne akademije znanosti Ukrajine" kao i Središnje izborno povjerenstvo zemlje.

U raspravi o mandatu Zelenskog ne sudjeluju samo aktivni pravnici, nego i veterani ukrajinske politike, kao što je na primjer Grihorij Omelčenko, koji je sredinom 1990-ih bio član parlamentarnog povjerenstva za izradu Ustava. On ističe da nije propust što nema direktnog propisa o produženju mandata predsjednika. Naprotiv, to je svjesna zaštita.

No, u otvorenom pismu Zelenskom, objavljenom u ožujku u novinama "Ukrajina Moloda", on ipak poziva predsjednika da "ne uzurpira državnu vlast", odnosno da je ne prigrabi, i da u svibnju 2024. dobrovoljno podnese ostavku.

Zelenski i dalje uživa veliku podršku

Međutim, legitimnost Volodimira Zelenskog, prema mišljenju promatrača, ne samo da se oslanja na zakone, nego i na podršku ukrajinskih građana. Iako je došlo do određenog opadanja, podrška i dalje ostaje prilično visoka. Prema istraživanju ukrajinskog istraživačkog centra "Rasumkov", provedenog u siječnju 2024.,69 posto Ukrajinaca ima povjerenja u državnog lidera, dok manje od četvrtine nema.

Još jedno istraživanje, koje je početkom veljače predstavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS), pokazuje da 69 posto ispitanika smatra da bi Zelenski trebao ostati predsjednik do kraja ratnog stanja. Samo 15 posto podržava održavanje izbora pod trenutnim uvjetima, dok još deset posto podržava ideju da predsjednik prenese ovlasti na predsjednika parlamenta, Ruslana Stefančuka.

Anton Hruščevski, direktor KIIS-a, ipak upozorava na posljednja dva scenarija, ističući da oni predstavljaju još veću opasnost za legitimnost vlasti i destabilizaciju situacije u Ukrajini. "Milijuni građana su u inozemstvu, milijuni su pod okupacijom, stotine tisuća služe u vojsci. Ako se građani ne mogu uključiti kao birači ili kandidati na izborima, to će podrivati legitimitet izbornih rezultata", navodi Hruščevski.

Tko može pozvati Ustavni sud?

Većina pravnika, koje je kontaktirao DW, smatra da bi Ustavni sud trebao okončati raspravu o ovlastima predsjednika i mogućim izborima. "Samo Ustavni sud smije tumačiti Ustav i provjeravati jesu li drugi zakoni u skladu s njim", ističe Andrij Mahera.

Ali, suci Ustavnog suda ne mogu samoinicijativno provjeravati tako važna pitanja. Također, ne može svako pokrenuti provjeru. Ustavni sud može pozvati predsjednik, vlada, Vrhovni sud, grupa od 45 parlamentarnih zastupnika ili parlamentarni povjerenik za ljudska prava. Međutim, do sada nitko od njih to nije učinio.

Krajem veljače, list Cerkalo Tišnja izvještavao je, pozivajući se na svoje izvore, da ured Volodimira Zelenskog radi na zahtjevu Ustavnom sudu, ali se ne usuđuje da ga samostalno podnese. Navodno bi to trebala učiniti grupa od 45 zastupnika iz Kluba zastupnika predsjednikove stranke "Služitelji naroda". Međutim, iz frakcije se tvrdi da nitko ne dovodi u pitanje legitimnost predsjednika Zelenskog. Čak i oporba pokazuje iznenađujući konsenzus. Predstavnici različitih političkih snaga izjavili su da nemaju namjeru obraćati se Ustavnom sudu i podsjetili su na sporazum zastupničkih klubova da se do kraja ratnog stanja ne održavaju izbori.