Američki predsjednik Barack Obama je tijekom svojih mandata znatno smanjio nazočnost američkih vojnika u Europi. On je sa Staroga kontinenta povukao dvije od četiri brigade. Sad Washington djelomično korigira te poteze. Od veljače iduće godine SAD će na istoku Europe opet imati jednu oklopnu brigadu, koja će brojati oko 4.200 vojnika.

U načelu nije novost da NATO želi demonstrirati snagu na području bivšeg Varšavskog pakta. Nakon što se članice NATO-a, koje graniče s Rusijom, već duže vrijeme osjećaju ugroženima, Sjevernoatlantski savez je nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima prije dvije godine započeo takozvanu operaciju "Atlantic Resolve“, u sklopu koje su vojnici NATO-a nazočili vojnim vježbama u istočnoj i srednjoj Europi. Nedavno se dosta pisalo prvenstveno o operaciji "Dragoon Ride", u sklopu koje je američki vojni konvoj (s tenkovima) prevalio 1.800 kilometara od Baltika do Bavarske.

Trajna američka nazočnost

Tu privremenu nazočnost NATO-a na području bivšeg Varšavskog pakta sad se „pojačava“ američkim borbenim trupama. „Simbolika je jednoznačna. SAD zemljama istočne i srednje Europe teškim naoružanjem signalizira: ako se osjećate ugroženima, mi smo u slučaju nužde tu. I mi stvaramo strukture koje će nam omogućiti da brže dođemo“, analizira sigurnosni stručnjak Otfried Nassauer s berlinskog Informacijskog centra za transatlantsku sigurnost. Na papiru američki angažman izgleda ogroman: 4.200 vojnika bi trebalo biti opremljeno s 250 oklopnih vozila (među njima 90 borbenih tenkova, haubica i borbenih vozila) te još oko 1.700 drugih vozila.

Vrhovni zapovjednik NATO-a, general Philip Breedlove, uopće ni ne skriva da je nova brigada odgovor na rusku politiku: „Time nastavljamo našu strategiju, u sklopu koje našim saveznicima unutar NATO-a jamčimo snažno i primjereno postupanje u kontekstu agresivne Rusije na istoku Europe i drugdje.“ A to postupanje itekako košta SAD. Na početku godine je predsjednik Obama najavio da će učetverostručiti izdatke za obranu u Europi na 3,4 milijarde američkih dolara.

Uvodi se načelo rotacije

Nova, treća brigada Američke vojske u Europi ipak se razlikuje od već postojećih brigada u Njemačkoj i Italiji. Za novu se postrojbu u istočnu i srednju Europu prebacuje moderno naoružanje, ali u Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj ili baltičkim državama očito neće biti podignute nove vojarne. Istočni Europljani ne mogu računati ni s opsežnijom američkom infrastrukturom (što uključuje i trajnije naseljavanje obitelji vojnika). Baš suprotno: trupe i oprema će „rotirati“ svakih nekoliko mjeseci, mijenjat će ih se, a brigade će biti „podijeljene“ na manje jedinice stacionirane u različitim zemljama. Za početak u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj. Vojnici će redovito rotirati među zemljama. Veliki dio opreme će biti uskladišten u Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji. Time SAD želi demonstrirati sposobnost premještanja trupa u kratkom vremenu, ali i obzir prema sporazumu NATO-a i Rusije iz 1997., kojim se NATO obvezao da neće „trajno“ stacionirati „supstancijalne borbene trupe“ na istoku Europe. „Amerikanci na taj način žele poštivati to obećanje“, smatra Nassauer.

Više država članica bivšeg Varšavskog pakta su se nadale većem angažmanu SAD-a. Estonski premijer Taavi Roivas je nakon objave američkih planova zatražio da se u njegovoj zemlji stacionira najmanje jedan bataljun NATO-a, i to trajno. Savez je to odbio. „NATO izričito pozdravlja planove Američkog ministarstva obrane o rotaciji“, rekla je glasnogovornica NATO-a Carmen Romero za DW.

Protest iz Moskve

Rusija je na drugoj strani reagirala ljutito na planove SAD-a, koji su u načelu poznati već od ljeta 2015. Ruski veleposlanik pri NATO-u Aleksandar Gruško u četvrtak je kritizirao američke planove, a u izjavi za DW on govori o „novom koraku koji dokumentira prelazak NATO-a na konfrontativni obrazac ponašanja“.

Osim kritike iz Moskve ipak stižu i pomirljivi signali. Jedan je diplomat agenciji Interfax rekao da se nada sastanku Vijeća NATO-Rusija u iduća dva mjeseca. Bio bi to prvi sastanak Vijeća nakon izbijanja krize u Ukrajini prije dvije godine.