Gotovo pet mjeseci uoči izbora u Tiringiji, televizijsko sučeljavanje između glavnih kandidata Björna Höckea iz desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) i Marija Voigta iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) odredile su berlinske, a ne toliko lokalne teme.

Tako se 70 minuta na TV postaji tradicionalnog konzervativnog dnevnika Die Welt raspravljalo o Europi, migraciji i kulturi sjećanja. Raspravom su dominirale međusobne optužbe za populizam i neznanje.

Höckea Državni ured za zaštitu ustavnog poretka i službeno smatra desnim ekstremistom, zbog čega je rasprava unaprijed izazvala brojne kritike. Glavna optužba je da se tim događajem Höckeu nudi nacionalni forum jer je Welt TV vidljiv diljem Njemačke u kabelskoj mreži. Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i stranka Ljevica, između ostalih, kritizirali su Welt TV i zbog njegove orijentacije što, kako glase optužbe, AfD-u nudi mogućnost da svoje pozicije učini društveno prihvatljivima. Medijska kuća je odbacila ovu kritiku.

"Treba tražiti konfrontaciju s AfD-om, razgoliti ju pred publikom. To treba činiti što je više moguće i to ne bi trebale samo činiti stranke poput CDU-a", rekao je politolog Oliver Lembcke nakon TV dvoboja. Samo sučeljavanje opovrgava “sve one koji su upozoravali da Höckeu ne ponudimo ovaj podij i ne učinimo ga toliko društveno prihvatljivim”, rekao je politolog i novinar Albrecht von Lucke. "Voigt je pružio dokaz da se AfD može osporiti i to tamo gdje se radi o političkim sadržajima."

Voigt isključuje koaliciju s AfD-om

Sadržajno se rasprava često udaljavala od državne politike u Tirinškoj. Kako je priopćio Welt TV, Voigta i Höckea je uredništvo nekoliko dana prije emitiranja obavijestilo o temama: Europa, migracija i kultura sjećanja. Kasnije je dodan i ruski rat protiv Ukrajine. Höcke je rekao: "Ovaj rat mora biti okončan što je prije moguće i to pod svaku cijenu." Isporuke oružja Ukrajini žele samo oni koji žele produžiti rat, zaključio je.

Tijekom sučeljavanja Voigt je ponovno isključio mogućnost koalicije s AfD-om nakon izbora za tirinški parlament u rujnu što mu je ponudio Höcke. Voigt je nazvao Höckea "nacionalistom" i "autoritarnim političarem" i rekao da ne želi raditi s njim. Voigt je izjavio da CDU želi postati najjača snaga na predstojećim izborima, a on sam bi htio biti "premijer svih Tirinžana”. "Vi niste građanski orijentirani nego etnički, ja sam demokratski, vi ste autoritarno orijentirani”, objasnio je Voigt na kraju.

U Tirinškoj će 1. rujna biti izabran novi pokrajinski parlament. U ispitivanjima objavljenim od početka godine prednjači AfD s 29 do 36 posto, a slijedi ga CDU s vrijednostima oko 20 posto. Stranka Ljevica, koja trenutačno vlada bez većine sa Zelenima i SPD-om pod premijerom Bodom Ramelowom, uživa podršku od oko 18 posto birača. SPD se kreće na šest do devet posto, Zeleni pet posto.

CDU zadovoljan dvobojem, Höcke dobar kod emocionalnih pitanja

Jedini put kada je Höcke, koji i unutar AfD-a slovi kao ekstremist, stvarno upao u nevolje bilo je kada su ga pitali o njegovom stavu prema nacističkoj eri i fašizmu. Nije razumio da mu je zabranjen ulazak u obližnje spomen područje bivšeg koncentracijskog logora Buchenwald. A isto tako nije znao da je uzrečica "Sve za Njemačku", koju su upotrebljavali pripadnici paravojne organizacije nacionalsocijalista Sturmabteilung (SA), zabranjena. No, prema Höckeu, to pokazuje da se kazneni zakon u Njemačkoj "sve više i više koristi za ograničavanje slobode izražavanja" i da je "oporbeni rad onemogućen". Na što je Voigt uzvratio da bi se Höcke trebao prestati predstavljati kao žrtva: "Pa Vi ste ovdje pred TV publikom i smijete izražavati svoje mišljenje."

„Voigt je uspio raskrinkati Höckea, posebno kada je riječ o temi kulture sjećanja", kaže dopisnica ARD-a za Tirinšku Sarah Frühauf. Na saveznoj razini u Uniji CDU/CSU su zadovoljni. Prema njima je dvoboj bio "pobjeda simpatija za Voigta".

No kad su emocijama nabijene teme u pitanju dvoboj je prošao drugačije. Höcke je tu mogao skupiti bodove kao populist. Frühauf je kao primjer navela pitanja inflacije i siromaštva u starijoj dobi. On tu doduše nije mogao ponuditi nikakva rješenja, ali je zato instrumentalizirao za sebe problem što je odlika AfD-a.

Pitanje lokalnih specijaliteta

Rasprava se rasplamsala oko jednog svakodnevnog pitanja - kako se točno zove žemlja sa sirovim i začinjenim mljevenim mesom, omiljeni obrok diljem Njemačke ali s različitim lokalnim nazivima.

Simbolično, radi se o povezanosti s Tirinškom što je Voigt, koji dolazi iz ove savezne pokrajine potencirao i ispravljao Höckea koji dolazi iz zapadne savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije i tijekom razgovora omiljeni obrok nazvao onako kako to zovu na zapadu, a ne u Tirinškoj, što je Voigt s užitkom iskoristio te ga ispravio.

„Uvreda za preživjele Holokausta"

No nije se svima svidjelo što pripadnik jedne stranke desnog centra i ekstremni desničar čavrljaju na TV-u o žemljama. Čelnik stranke Ljevica Martin Schirdewan je rekao kako je ovaj TV event „nedostojanstven i neprimjeren stvarnim problemima ljudi u Tiringiji".

Prije dvoboja s kritikama se oglasio i Međunarodni odbor za Auschwitz. Pogotovo jer se susret Höckea i Voigta dogodio na obljetnicu oslobađanja obližnjih koncentracijskih logora Buchenwald i Mittelbau-Dora. Potpredsjednik odbora, Christoph Heubner rekao je kako je dvoboj „uvreda preživjelima Holokausta". „Odluka predsjednika tirinškog CDU-a da dopusti jednom od najpoznatijih čelnika desno-ekstremističke agitacije u Europi da se široko i zapaženo pojavi u javnosti na ovaj dan sjećanja politički se čini potpuno lišenom instinkta i jezovitom za preživjele Holokausta", rekao je Heubner.

Kandidat CDU-a Voigt nekoliko je puta branio svoje sudjelovanje u dvoboju od kritika: za njega se radi o izravnom sučeljavanju s Höckeom i AfD-om. „Dobri rezultati u ispitivanjima javnog mnijenja za AfD-a u Tirinškoj više se ne mogu ignorirati", rekao je Voigt za "Frankfurter Allgemeine Zeitung" početkom ožujka. Kompletan Tirinški AfD je od ožujka 2021. klasificiran od Državnog ureda za zaštitu ustavnog poretka kao desničarsko radikalna organizacija što državnim organima omogućava nadziranje rada i korištenje metoda tajnih službi.

nk(ARD)