"Hvala na strahu i nesigurnosti, na izgubljenim snovima, na užasu i ratovima." Citatom iz oglasa, što su ga u povodu smrti Slobodana Miloševića u beogradskoj "Politici" bili objavili njegovi ideološki protivnici, počinje upravo izašla knjiga "Srbija nakon ratova". Taj zbornik radova na njemačkom jeziku u Berlinu su predstavili njegovi urednici Jens Becker i Achim Engelberg. Hoće li diktatorova smrt konačno omogućiti suočavanje s prošlošću? Autori iz Njemačke i Srbije u katkad kontroverznim člancima pišu o razlozima političke razgradnje zemlje i izgledima za njezino demokratsko približavanje Europi.

Publicistička premijera na njemačkom govornom području

"Srbija nakon ratova" je publicistička premijera na njemačkom govornom području. U tom zborniku radova prvi put su objedinjeni dijelom oprečni pogledi na društveno-političku i ekonomsku sadašnjost Srbije kao i njezina povijesna uporišta, osobito novija. Autori članaka su najvrsniji njemački poznavatelji prilika na Balkanu, ali i vodeći srpski intelektualci – od Alekse Đilasa i Latinke Petrović do Dragana Velikića i Sonje Biserko. "Nastojali smo postići mješavinu novinarskih, znanstvenih i umjetničkih radova", ističe jedan od urednika izdanja Achim Engelberg.

Unutarnja politička kriza u Srbiji od osamdesetih godina do danas, ubojstvo Zorana Đinđića i njegove posljedice, srpska iskustva s Europom, moć i nemoć civilnog društva, kočnice modernizacije, te dug i mukotrpan put uspostave pravne demokratske države neki su od predmeta analize. "Problem je što se trenutno čini da je budućnost (Srbije) predodređena: Kosovo postaje neovisno, a nakon toga sve ide u pravcu EU-a. No, budućnost je otvorena i mi zato ne dajemo odgovore, nego postavljamo pitanja u nadi da se radi o pravim pitanjima", kaže Engelberg.

Presudan će biti osjećaj udomljenosti u ujedinjenoj Europi

U većem dijelu knjige se propituju izgledi za približavanje Srbije Europi, polazeći od ambivalentne spoznaje "da je Srbija s jedne strane već u Europi, a s druge tek na putu u Europu. I koliko god se autori međusobno razlikuju, toliko su svi mišljenja da je Srbija sastavnica Europe ili mora postati njezin sastavni dio." Zajedničko je i stajalište da će za budućnost biti odlučujuće do koje će se mjere Srbi, ali i kosovski Albanci u ujedinjenoj Europi osjećati kao kod kuće i kakve će šanse tamo steći.

Hoće li tada konačno biti moguće i bespoštedno suočavanje s prošlošću? "Možemo biti sigurni da će u Srbiji doći do suočavanja s prošlošću, samo je pitanje kada. Nekih pokušaja kroz film i umjetnost već ima. No, bojim se da će za dublje zadiranje u taj problem prethodno biti nužan ekonomski oporavak zemlje", zaključuje Engelberg.

"Serbien nach den Kriegen", herausgegeben von Jens Becker und Achim Engelberg, Edition Suhrkamp 2482, Frankfurt am Main, 2008, ISBN 978-3-518-12482-6