Mit o Kosovu u Srbiji je i dalje očito vrlo živ, iako - kao i svaki mit - nema dodira sa stvarnošću. Goran Ješić, gradonačelnik Inđije i član Demokratske stranke, kaže kako danas u Srbiji postoji situacija u kojoj se ljudi ne žele suočiti sa činjenicama i s onim što se događa. "Nismo htjeli ljudima jasno reći kako stvari stoje. O podjeli Kosova smo mogli razgovarati u Rambouilletu, a ne 12 godina kasnije. Zbog neiskrenosti prema građanima Srbije danas smo došli u situaciju da imamo problem, prije svega za razvoj Srbije i uopće za opstanak Srbije u europskoj zajednici naroda", kaže Ješić.

Iste priče, iste teme, isti balvani...

Novinar Dimitrije Boarov kaže kako se u odnosu prema Kosovu vidi da u shvaćanju politike u Srbiji nije bilo većih pomaka otkako je srušen Slobodan Milošević. "Problem je u tome što i vlasti poslije 2000. godine nisu sačinjavale one političke snage koje su raskrstile s onom takozvanom nacionalnom politikom do 2000. godine. Tradicionalno shvaćanje države i uloge nacija u državi i dalje ostaje središnja točka gotovo svih ideoloških programa u Srbiji", smatra Boarov.

Sociolog Aleksej Kišjuhas također se slaže s mišljenjem kako se kroz današnju kosovsku politiku Srbije jasno vidi da postmiloševićevske vlasti nisu imale snage za presijecanje 'gordijskog čvora' koji im je u nasljeđe ostavio taj režim. "Ta vrsta diskontinuiteta se nije dogodila i onda nije neuobičajeno što imamo iste priče, iste teme, iste balvane, istu estetiku i sve što ide zajedno s tim. Političke elite nemaju hrabrosti da to učine, zagledani u rejtinge i slične stvari, doživljavajući politiku kao prodaju samih sebe", navodi Kišjuhas.

Korak naprijed ili povratak u prošlost?

Dimitrije Boarov smatra da je Srbija nakon 2000. godine mogla voditi drugačiju politiku prema Kosovu. "Nije se pravovremeno krenulo u jedan drugi politički projekat koji bi podrazumijevao da se na jedan ozbiljan način institucionalizira zaštita Srba na Kosovu. A to je moguće samo nekom vrstom autonomije: ili osobne ili teritorijalne ili i jedne i druge", ocjenjuje Boarov.

Sada se s nestrpljenjem očekuje petak (9.12.) i konačna odluka iz Bruxellesa hoće li Srbija postati kandidat za Europsku uniju ili će se, po tko zna koji put u novijoj povijesti, vratiti nekoliko koraka u ružnu prošlost.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. ured.: A. Jung-Grimm