Kupovina političkog vremena nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu službeno završava raspisivanjem izvanrednih izbora u Srbiji. Bezbrojni mirni politički prosvjedi, blokade fakulteta, prosvjedi prosvjetnih radnika, kao i zahtjevi za odgovornošću zbog korupcije, dočekani su povećanom represijom vlasti.

Zahtjeve studenata i pobunjenog društva vlast u Srbiji ocjenjuje kao terorizam i rušenje ustavnog poretka, a rezultat toga je i raspisivanje izbora u atmosferi prijetnji, nasilja,zlouporabe institucija i praktičnog raspada srpske demokratske fasade. Stoga se i na izbore ide s vlastima koje nisu napravile nijedan ustupak – ili, preciznije rečeno, s vlastima koje niti su ispunile preporuke OECD-a, niti poštuju vlastiti Ustav i zakone.

Neizvjesni izbori?

Skoro dvije godine mučnih prizora bilo je potrebno da Aleksandar Vučić raspiše izbore, u trenutku kada se procjenjuje da je donekle konsolidirao svoju poziciju i rejting. Izbori će pokazati koliko su jedna monstruozna medijska kampanja te sudska i policijska represija bili dovoljni za uspjeh na predstojećim izborima.

U svakom slučaju, predsjednik Srbije izgleda i ne pomišlja na poraz, jer se već uvelike priprema prijeći na mjesto premijera.

A to kako Aleksandar Vučić organizira izbore „i ne djeluje čudno zašto ne vjeruje da na njima može i izgubiti“, ocjenjuje za DW glavni i odgovorni urednik tjednika „Vreme“ Filip Švarm.

„Čitava državna mašinerija i narodni novac bit će upregnuti u njegovu kampanju kako bi dobio izbore. Nekakvo daljnje odgađanje izbora ne bi bilo poželjno jer bi se stekao dojam da se Vučić osjeća slabim i nesigurnim, što bi imalo posljedice na njegove birače. Mora se ipak primijetiti da čak ni sam Vučić ne krije da su ovo najneizvjesniji izbori otkako je na vlasti“, kaže naš sugovornik.

Vučić protiv pobunjenog društva?

Politolog Duško Radosavljević za DW procjenjuje, međutim, da Vučić ne razmišlja o porazu, „jer je zacrtao da pokrade izbore“.

„Vjerojatno smatra da je osigurao sve što je potrebno da ne izgubi na izborima. On spada u skupinu lidera koji ne dopuštaju da budu poraženi na miran i demokratski način. Vidimo i po karakteru vladavine uzurpaciju Ustava, zakona i svih normi ponašanja. Ali, mislim da mu je kalkulacija pogrešna jer se dosad borio protiv slabo organizirane i podijeljene oporbe, a sada s druge strane za protivnika ima pobunjeno društvo“, skreće pozornost Radosavljević.

Sličnu ocjenu iznosi i Švarm, koji navodi kako je „Vučić jedno vrijeme pokušavao juriti brojke, ali ankete su bile loše po njega – i zato mislim da sada smatra da će izbore dobiti drugim sredstvima. Tu mislim na podmićivanje građana, na propagandni teror, na uporabu batinaša, na zlouporabu policije i Sigurnosno-informativne agencije (BIA), i čini mi se da je to njegov glavni adut na ovim izborima“, primjećuje glavni urednik „Vremena“.

Ogoliti sustav do kraja

Politički protivnici vlasti izbore dočekuju raznoliko. Parlamentarna oporba nije uspjela dogovoriti zajednički nastup i mnogi joj zbog toga predviđaju krah na ovim izborima.

Kao najozbiljniji protivnik sada se vidi buduća Studentska lista, koja naglasak stavlja na daleko bolju kontrolu izbora i visoku izlaznost. Koliko je to dovoljno za uspjeh ako se upozorava da se izborne manipulacije prije svega događaju prije izbora?

Duško Radosavljević kaže kako će „vjerojatno kontrola izbora biti bolja, ali očekujem da će doći i do velikog broja kriznih situacija na biračkim mjestima kada netko ne bude mogao glasati s adrese na broju 0 (nula). Tu se mora reagirati, i ako razmjeri potencijalne krađe budu toliko veliki, mislim da će se građani tome oduprijeti. Ako bude odlučio zbog toga primijeniti otvorenu diktaturu tog dana, tu se onda sustav mora ogoliti do kraja“, smatra Radosavljević.

Velika izlaznost i masovnost nešto su što bi moglo prevladati loše izborne uvjete, naglašava Filip Švarm i kaže da je „bit u tome da će ovo biti referendumski izbori, a ako Vučić pokuša pokrasti izbore, mislim da neće dobro proći. Istina je da postoje policija i batinaši i razni mehanizmi, ali oni se ne mogu koristiti u cijeloj zemlji. Neizvjesno je i koliko će izbori riješiti političku krizu jer se vladajući SNS mijenja nagore, a drugi dio građana želi da Srbija postane normalna i uređena država. Činjenica je samo da sa naprednjacima Srbija ne može dalje“, ističe Švarm za DW.

Europska unija na testu

Stav Europske unije u Srbiji se vidi kao važan dio izborne računice. Oporba i pobunjeno društvo dosad nisu imali mnogo simpatija za otvoreno koketiranje vrha EU-a s režimom u Srbiji, ali se ta perspektiva donekle mijenja nakon sahrane Ratka Mladića.

Iako su početne izjave europskih dužnosnika djelovale kao uobičajeno mlako reagiranje na Vučićeve radikalske provokacije, oštriji ton predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen možda najavljuje nešto drukčije korake. Prvi test možda bi mogao biti povezan s eventualnim posjetom von der Leyen Beogradu u listopadu, koji se u srpskoj javnosti, ako do njega dođe, već vidi kao manje-više otvorena potpora Vučiću pred izbore.

Predsjednik Srbije oprezno je reagirao na te poruke i naveo da „ništa loše nema za reći o von der Leyen i Antoniju Costi“ te da su „oni uvijek bili na strani Srbije“.

Duško Radosavljević primjećuje da je „Vučić ostao na tih nekoliko oslonaca unutar EU-a, ali ipak se mora naglasiti kako u okviru Europske unije postoje različiti pogledi i stavovi na ono što se događa u Srbiji i da nisu sve zemlje oduševljene tom lažnom stabilnošću koju nudi Vučić. Jednostavno ne možete govoriti o ispunjavanju nekih demokratskih uvjeta, a onda reći da to za neke zemlje vrijedi, ali ne vrijedi za našeg prijatelja Aleksandra jer je on u obitelji naših stranaka“, zaključuje Radosavljević za DW.