„Mi smo posvećeni jednoj listi“, grmio je u subotu Srđan Milivojević, zastupnik Demokratske stranke, govoreći na Protestu protiv nasilja. Ispred kamiona s kojeg je pričao bilo je jedva tisuću ljudi, blijeda sjenka najvećih prosvjeda koje je Srbija vidjela od „Petog oktobra".

„Ja nemam pravo boriti se za mandate i funkcije, jer ovo je borba za slobodu", rekao je Milivojević. „Razgovarat ćemo, trudit ćemo se da vas ne iznevjerimo."

Kasnije, za vrijeme prosvjedne šetnje, jedna građanka je prišla zastupniku Zeleno-lijevog fronta Radomiru Lazoviću i rekla: „Molim vas, ujedinite se!" Lazović je odvratio: „Pričamo, gospođo, trudimo se.“

Kako za DW potvrđuje više izvora iz vrha opozicije, proeuropske stranke su blizu dogovora o zajedničkoj listi zaparlamentarne i druge izbore koji – valjda – slijede 17. prosinca.

Na toj listi će se naći takozvani „tehnički organizatori prosvjeda", dakle parlamentarne stranke od Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, preko novopečenog Narodnog pokreta Srbije Mikija Aleksića, do Zeleno-lijevog fronta i Ekološkog ustanka.

Ali, tu će biti i stranka SRCE Zdravka Ponoša, a na listi bi trebalo biti i nekoliko kandidata Socijaldemokratske stranke Srbije Borisa Tadića.

„Kad se već radi tako velika lista proeuropskih stranaka, ako bi netko istupio van i išao samostalno, to bi bilo političko samoubojstvo", kaže politolog Boban Stojanović.

„Građani žele osjećaj da se pojavio akter koji može pobijediti“, navodi Stojanović za DW. „Podjela na tri, pet ili devet patrljaka ne daje osjećaj da je borba ravnopravna. Uostalom, prosječni birač ne može popamtiti sve stranke. On hoće listu koja se jednostavno zove 'opozicijom'."

Teme za kampanju: siromaštvo i nasilje

Iza zatvorenih vrata se ovih dana užurbano raspravlja o međusobnoj podjeli mandata, gdje još ima nezadovoljnih.

O „sukobu" je pisao i režimski list Srpski telegraf, koji proeuropsku kolonu naziva „trulež koalicijom". „Do fajta je došlo, pazi sad, zbog raspodjele mandata", naveo je taj list u nedjelju, tvrdeći da to pokazuje kako oporba nema zajedničkih točaka osim želje da se „dočepaju vlasti“.

To pokazuje i liniju kojom će vlast Srpske napredne stranke narednih tjedana napadati ovaj dio oporbe. Stranački predsjednik Miloš Vučević je na proslavi 15. rođendana stranke tijekom vikenda o proeuropskoj koaliciji govorio kao o „tajkunskoj" i „Đilasovoj“, koja bi „opet" upropastila Srbiju i uvela je u NATO.

Predizborna kampanja će, nema sumnje, biti paklena. Neki kažu i prljavija nego ikad. Beograd je već oblijepljen plakatima na kojima se neki lideri opozicije predstavljaju kao „Šiptari" i „ustaše".

Pa opet, među oporbenjacima vlada određeni optimizam. Kažu, izbori nisu u zgodnom trenutku za Vučića zbog općih poskupljenja i teške situacije na Kosovu.

„Kad se dogovorimo o listi, vjerojatno ćemo odabrati tri ključne teme kampanje“, nabraja jedan od oporbenih vođa. „Prvo siromaštvo. Drugo, nasilje koje je i tema protesta. I treće, korupcija i organizirani kriminal.“ Teško je očekivati preveliko „europejstvo" u kampanji.

Računaju na najmanje 70 mandata

Kako saznaje DW, proeuropska oporba – čija će se lista vjerojatno zvati „Srbija protiv nasilja" – računa na barem 70 mjesta u Skupštini, te se onda posebna pažnja ulaže u raspored prvih 70 kandidata na listi.

Za toliki broj mandata potrebno je na izborima dobiti oko 25 posto glasova. „Ali to je minimum koji očekujemo. Mislim da moramo uzeti više. Inače, zašto se okupljamo?“, kaže jedan izvor iz opozicije.

Istraživanja kojima raspolažu oporbenjaci pokazuju da bi ta građanska opcija bolje prošla ujedinjena nego razjedinjena na „kolone". Sinergijski učinak mogao bi, kažu, donijeti i do šest posto dodatnih glasova.

Doduše, većina oporbenjaka se samo umorno nasmiješi kad im se spomene nedavno istraživanje organizacije CRTA, prema kojem će za koaliciju okupljenu oko prosvjeda glasati čak 41 posto ljudi. „To bi bio najveći sinergijski učinak u povijesti svijeta", kaže jedan oporbenjak cinično.

No, čini se da je prevladalo uvjerenje da nitko ne smije ostati izvan te „velike kolone", te su sujete i zadjevice gurnute u drugi plan.

Tko treba predvoditi liste?

Miriše se velika šansa za pobjedu, a u Beogradu se čak može reći da je opozicija favorit. Tjednik Vreme imao je uvid u jedno istraživanje prema kojem bi samo proeuropska kolona u Beogradu mogla uzeti oko 45 posto glasova.

Prema izvorima DW-a, koplja se lome oko kandidata za gradonačelnika. Jasno je da tu prvenstvo imaju Zeleno-lijevi front i Stranka slobode i pravde, kao daleko najpopularnije u Beogradu.

Prvi bi htjeli da kandidat bude Dobrica Veselinović, drugi izokola spominju profesora FON-a Vladimira Obradovića koji je postao zastupnik na listi SSP.

Parlamentarna lista po svemu sudeći neće imati jasnog nositelja, već će u prvi plan biti istaknuti „popularniji" političari poput Marinike Tepić i Miroslava Aleksića.

Ovog puta građanska kolona neće mnogo polagati na „nestranačke ličnosti“ i „ugledne pojedince". Za njih neće biti posebne „kvote" na listi, tako da samo pojedine stranke mogu, ako žele, ubaciti ih na svoja mjesta.

Politolog Boban Stojanović misli da valja pametno postupiti s prvih nekoliko ljudi na listi. Kao ljude koji su se istakli u razdoblju prosvjeda navodi Miroslava Aleksića i Aleksandra Jovanovića Ćutu, i tome dodaje Zdravka Ponoša koji je kao predsjednički kandidat prošle godine dobio više glasova nego koalicijska lista.

„S njima trojicom na istaknutim mjestima može se zahvatiti u biračko tijelo desnog centra, pa vjerojatno i Srpske napredne stranke“, kaže Stojanović.

Kako doznajemo, građanska opozicija bi mogla riješiti sva sporna pitanja već ovoga tjedna i onda izaći u javnost. Neki pak misle da je pametnije čekati da se izbori zbilja i raspišu jer, kažu, s Vučićem se nikad ne zna.

Predsjednik Srbije mora raspustiti parlament najkasnije 2. studenoga da bi parlamentarni izbori bili 17. prosinca.

Očekuje se da se istog dana glasa i na pokrajinskim izborima u Vojvodini, gradskima u Beogradu, te u još šezdesetak gradova i općina gdje su čelni ljudi redom podnosili ostavke kako bi utrli put izvanrednim izborima.

Predizborna kampanja će biti sprinterska. „To je možda i dobro“, kaže nam jedan član iz proeuropske koalicije. „Da uhvatimo zamah na temelju ujedinjenja. Uostalom, u tako kratkom roku nemamo vremena za međusobne razmirice.“

Za dan poslije izbora ostat će drukčije dileme, ovisno o matematici. Može li ovaj dio oporbe surađivati s nekima od desničara, koji se, izgleda, neće okupiti na jednoj listi?

„Ako bi opozicija u zbiru – u Beogradu ili republici – imala većinu, a ne bi formirala vlast, to bi ubilo opozicijski potencijal za tko zna koliko godina. Zato je važno da na listama budu ljudi od integriteta, koji neće preletati“, kaže o tome Boban Stojanović.

A što ako Socijalistička partija Srbije bude jezičak koji može pretegnuti ovamo ili onamo? O tome mnogi u oporbi još ne žele ni misliti.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu