Pokazalo se da je vlast spremna svaki politički sukob, građanski ili studentski prosvjed, svako političko neslaganje ili kritiku, kao i režimsko ismijavanje zakona, rješavati slanjem enormne količine policije u punoj ratnoj opremi.

U mnogim slučajevima vlast je svoje otvoreno kršenje zakona također rješavala policijskim kordonima, pri čemu nije bilo važno kamo se oni šalju: skupštine lokalne samouprave, mirni prosvjedi, fakulteti, mjesta na kojima se održavaju izbori – čitava mašinerija sile i prisile ometala je normalan politički i društveni život tijekom 2025. godine.

Ako se tome doda sada već otvorena suradnja policije i raznih „lojalističkih“ skupina sastavljenih od ljudi sumnjivih biografija i kriminalne prošlosti, postavilo se pitanje kako je moguće boriti se demokratskim sredstvima protiv nedemokratske vlasti.

Ta dilema postaje sve aktualnija jer je pitanje izvanrednih izbora sada glavni politički fokus pobunjenog društva.

Pritisak za raspisivanje izbora

Pretpostavlja se da će ti izbori uslijediti tijekom 2026., ali zasad nema naznaka da će imati iole bolje izborne uvjete od dosadašnjih.

O tome svjedoče i lokalni izbori koje je Srbija imala tijekom proteklih mjeseci, obilježeni brojnim makinacijama vlasti. Studentski aktivisti su tijekom jučerašnjeg dana (nedjelja, 28. prosinca 2025.) prikupljali potpise potpore studentskoj listi i raspisivanju izbora.

Kako tim povodom za DW primjećuje politički analitičar Dragomir Anđelković, „dokle god ne postoji nekakva struktura koje se Aleksandar Vučić boji, on se neće bojati ni takvih poteza. Mora se u tom smislu definirati neko vodstvo, jer se ne može ići u promjene dok neko vodstvo nije definirano. Kada bi studenti sada definirali neku skupinu koja bi bila adresa za daljnje nastupe i ponudili širi dogovor oporbi i drugim društvenim pokretima, to bi dodatno ugrozilo režim koji se u međuvremenu u određenoj mjeri konsolidirao“, ocjenjuje Anđelković.

Pozitivni signali sa Zapada

Vlast kupuje vrijeme kada je riječ o izborima, ocjenjuje za DW vanjskopolitički komentator Boško Jakšić. „U očekivanju da će prosvjedi oslabjeti i da će se formacija nezadovoljnih na neki način razbiti. S druge strane, protivnici vlasti očekuju da će okupiti nove saveznike i tu vidimo određene pozitivne signale iz Europske unije (EU), koja sve jasnije i glasnije kritizira Vučićev režim, ali i probleme za vlast u odnosima s Moskvom i Washingtonom. Vlast pokazuje da nema namjeru mijenjati izborne uvjete, no sada je pitanje ima li dovoljno resursa da kontrolira izbore kao što je to činila na pet lokalnih izbora tijekom jeseni. Čini mi se da ih nema i presudno će biti hoće li pokušati brutalno pokrasti izbore i nakon toga ući u razdoblje napetosti već dan nakon izbora“, navodi naš sugovornik.

Grčevita borba za EXPO

Mislim da je Vučiću ključno završiti projekt EXPO, jer je to krunska pljačka Srbije, ističe Dragomir Anđelković.

„Ovisno o unutarnjem i vanjskom pritisku, on će procjenjivati kako da sebi kupi vrijeme do EXPO-a. O tome ovisi hoćemo li imati izbore 2026. godine ili će ih možda prebaciti na 2027. Činjenica je da on izbore organizira nepošteno, ali ako pritisak građana bude dovoljno snažan, možda će ih raspisati, uz pokušaj trulog kompromisa kako ne bi ugrozio ni EXPO ni vlast do kraja mandata“, smatra Anđelković.

Pojačanje represije – točka ključanja

Ako se ponovno osvrnemo na pravila kordon-demokracije i zasad visok stupanj lojalnosti policije aktualnom režimu, svaki nepovoljan izborni rezultat za Vučića mogao bi ponovno dovesti do već viđenih scena: policijski kordoni ispred svake srpske općine i jednostavno ignoriranje svih izbornih krađa, nepravilnosti i postizbornih prigovora.

Boško Jakšić primjećuje da ako sada imamo točku zagrijavanja srpske političke scene, tada bi takav scenarij značio točku ključanja. „To bi podrazumijevalo daleko represivnije ponašanje vlasti, što je vrlo diskutabilno jer je riječ o rizičnoj igri, čega je Vučić svjestan. No, imajući u vidu nespremnost za silazak s vlasti i grčevitu borbu za njezino očuvanje, nije isključen ni takav razvoj događaja. Ipak, to je bumerang, osobito s obzirom na vanjski pritisak o kojem sam govorio“, kaže Jakšić za DW.

Kako spriječiti bezakonje?

Sada smo negdje između spin-diktature i klasične diktature, dodaje Dragomir Anđelković, u kojoj je, kako kaže, represija sustava sve veća i aktivnija. „Sada je na potezu tužiteljstvo, koje bi moglo pokrenuti postupke protiv onih koji krše zakone, uključujući i policiju, što bi predstavljalo ozbiljan izazov Vučiću. Ako nastavi s kvazi-demokracijom i represijom, može očekivati potpuno isključivanje iz kruga demokratskih država. Ako to ne učini, tužiteljstvo musvakim danom može sužavati vlast“, navodi Anđelković.

Više kolona – recept za neuspjeh

Velika nepoznanica ostaje i broj izbornih kolona. Manji broj političkih stranaka u potpunosti je podržao buduću studentsku listu, a nagađa se da će ostatak demokratske oporbe ići u najmanje još dvije, a možda i tri kolone. Pojedini analitičari smatraju da je više kolona recept za neuspjeh i da to ide isključivo u korist vlasti.

Budući izbori zasigurno neće biti klasični izbori, nego referendum za ili protiv ove vlasti, ističe Boško Jakšić. „Da s jedne strane postoji monolit vlasti, a pobijediti takav blok znači da s druge strane mora postojati jednako monolitan blok. Smatram da je najava oporbe o dvije ili tri kolone vrlo loša. Ako oporba ustraje na tome, to će za nju biti praktički egzistencijalni test“, upozorava Jakšić.

Lokalni izbori pokazali su da što je više kolona, to je veći prostor za manipulacije, skreće pozornost Dragomir Anđelković: „Aleksandru Vučiću najmanje odgovara crno-bijela slika, u kojoj bi nastupio jedan široki front s idejom da se nakon pada vlasti u razumnom roku organiziraju novi izbori. To bi za Vučića bilo najgore. Svaka priča o kolonama iznuđeno je rješenje, koje je ipak bolje od međusobnih svađa“, kaže naš sugovornik.

Vučić ee precijenio 

Srpska javnost vrlo je pozorno pratila donošenje tzv. američkog Zakona o zapadnom Balkanu, u kojem se Srbija izrijekom spominje. To je izazvalo lavinu pozitivnih očekivanja demokratske javnosti, koja sada čak najavljuje i uhićenja čelnika Srpske napredne stranke (SNS) i njezinih suradnika početkom sljedeće godine. Koliko su takva očekivanja utemeljena?

Vjerujem da je Vučić u tim globalnim igrama svakako precijenio sebe, jer je mislio da može mešetariti cijelim svijetom i biti neki važan globalni akter", naglašava Boško Jakšić.

„Svojim pogreškama zalupio je vrata američkoj administraciji. Oštrina kojom je ovaj američki zakon formuliran jasno pokazuje da Amerika više ne računa na Vučića. U svakom slučaju, Srbiji prijeti ili hibernacija odnosa sa SAD-om ili će se raditi na njegovu postupnom uklanjanju. Smatram da se sam doveo u kut, a ova zemlja ne može opstati bez vanjskopolitičkih saveznika“, primjećuje Jakšić.

Mehanizam za ucjenjivanje Vučića?

Riječ je o zakonu koji je u javnosti prenapuhan, jer je on samo dopuna drugog Zakona o nacionalnoj obrani, napominje Dragomir Anđelković.

„Taj zakon u našoj regiji kao ključnu stvar definira američko zalaganje za priznanje Kosova, ulazak Kosova u NATO i od Srbije se otvoreno traži priznanje Kosova. Priča o korupciji i demokraciji nadogradnja je toga. Gotovo sam siguran da to neće ići izravno prema Vučiću, nego prema ljudima oko njega, kako bi Amerika imala učinkovitije mehanizme za njegovo ucjenjivanje da dovrši priznanje Kosova. Da je korupcija Trumpu doista toliko važna, ne bi prije toga pokušavao ući u projekt Generalštab, gdje je korupcija ključna stvar“, zaključuje Anđelković za DW.