"Nakon mnogih peripetija, završetka saradnje s Haškim tribunalom, i otpora pojedinih zemalja Europske unije, Srbija bi napokon trebala dobiti status kandidata. Ako se pogleda izolirano, to je svakako dobra vijest, jer je svakako dobro da budemo zemlja kandidat, sa svim pogodnostima koje taj status nosi", ocjenjuje Vladan Marjanović, glavni urednik diplomatskog biltena VIP. No, kako istodobno zaključuje Marjanović, ako se pogleda u nekom širem političkom kontekstu, to je i malo i prekasno:

„Ako pogledamo bivše jugoslavenske republike, konretno recimo Crnu Goru, koja će, kad  mi dobijemo kandidaturu dobiti i početak pregovora, a već znamo da će Hrvatska za dvije godine postati punopravna članica EU, tada to naše dobijanje kandidature ne izgleda baš toliko impresivno. Dakle, u svakom slučaju je riječ o dobrodošlom pomaku, ako se naravno nešto ne izjalovi, ali pomaku koji je minimalan, koji stiže kasno, i koji sam po sebi na duži rok neće značiti mnogo ako u dogledno vrijeme ne dobijemo i datum početka pregovora“.

Kosovo kao prepreka

Sličnog je mišljenja i Ognjen Pribićević iz Instituta društvenih nauka. "Kandidatura Srbije će označiti potvrdu svih onih napora Srbije, koje je ona bez obzira na sve primjedbe učinila u posljednjih 10 godina. Znači, to predstavlja jednu potvrdu tih reformi koje su do sada učinjene, i u tom smislu ona dosta znači s te moralne strane. To je potvrda činjenice da Srbija pripada toj europskoj obitelji naroda, i da se nalazi na tom putu ka članstvu u samoj EU“, ističe Pribićević.

No on smatra da je sve to daleko manje od očekivanja od 2000. godine. "Sama činjenica da nećemo dobiti datum početka pregovora predstavlja potvrdu tih naših nekih iznevjerenih očekivanja. Zakazali smo prije svega u nekim reformskim potezima, praktično u svim sferama društva. Ali, taj datum nećemo dobiti i zbog Kosova, kao i zbog situacije i krize u samoj EU," zaključuje Pribićević.

Vladan Marjanović smatra da će se i građani Srbije "ohladiti" glede pristupa njihove zemlje EU. "Mislim da će sama kandidatura zbog čitavog niza prepreka i rezervi prema srpskom približavanju EU biti prilično ravnodušno dočekana u srpskoj javnosti", smatra Marjanović. No pretjerane volje, kako smatra on, nema ni u Bruxellesu. „O samom odnosu EU prema Srbiji mislim da možda i ne bi više trebalo trošiti riječi. I oni će to učiniti više iz nekog, rekao bih, simboličnog razloga, nego zato što su iskreno puni entuzijazma i želje da Srbiju jednog dana vide u svom društvu“.

EU nije glavna tema izbora

Ognjen Pribićević ne vjeruje da će stjecanje kandidature preokrenuti porast euroskepticizma u Srbiji. Ona neće bitno utjecati ni na rezultate sljedećih izbora. "Ključna tema političke kampanje svakako neće biti EU, već neke sasvim druge teme. Mislim da će se na ovim izborima ponovo vratiti tema Kosova. Korupcija i ogromno siromaštvo će svakako biti faktor na ovim izborima, propast industrije i gospodarstva, na čemu će igrati opozicija. A što se tiče vlasti ona će također igrati na temu Kosova, borbe protiv korupcije, i donekle EU. Ali sama kandidatura nije nešto na čemu se u ovom trenutku mogu dobiti izbori u Srbiji“.

"Kandidatura za EU možda može vratiti podršku građana na negdje preko 50 posto, ali mislim da je svakako ne može vratiti na razinu od 75 posto kakvu smo imali", kaže Vladan Marjanović. "Birači su zasićeni tom pričom od prošlih izbora, kao i između dva izborna razdoblja. Ako se tome pridoda da će službena kandidatura uslijediti nekoliko mjeseci prije izbora, to neće moći biti temelj neke političke platforme", zaključuje ovaj analitičar. 

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: N. Kreizer