Hrvatska INA od Srbije potražuje ili povratak imovine ili novčanu odštetu, ali je vrlo moguće da INA ostane praznih ruku u ovom sporu, ističe za DW Jelica Putniković, urednica online Balkan magazina. „Najrealnije je da neće dobiti ništa", tvdi ona i objašnjava zašto: "Zato što imovina INA-e u Srbiji nije zapravo bila imovina pravnog subjekta INA-e, nego je u vrijeme socijalističke Jugoslavije to bio jedan OUR (Organizacija udruženog rada) INA-e u Srbiji." On se, ukazuje ona, odvojio još u vrijeme dok je funkcionirala SFRJ, po ondašnjim zakonima, i registrirao se kao pravna osoba u Srbiji.

Ipak neka nadoknada?

Tužba INA-e protiv Srbije nije iznenađenje, jer je Srbija znala da prodaje nešto što može biti predmet spora, ocjenjuje za DW Sijka Pištolova, urednica web-sitea Energy observer. Ona vjeruje da je sada jednostavno stigao trenutak kad će se na sudu rješavati prodaja Beopetrola. Njezino mišljenje je da će INA sigurno dobiti nešto. "Ne verujem da će doći do fizičkog vraćanja imovine, jer ta imovina već ima drugog vlasnika, ali Srbija se može naći u problemu da bude procesuirana pred međunarodnom arbitražom i onda će država morati platiti odštetu. I, na moju veliku žalost, ne znam kako će Srbija to izbjeći", kaže ona.

Srbi imaju potraživanja i od Hrvata

Jelica Putniković napominje da je spor INA-e samo dio problema vezanih za pitanje prava i vlasništva nad energetskim postrojenjima u bivšoj Jugoslaviji. Naftna industrija Srbije (NIS), koja je sada u vlasništvu ruske strane, isto tako može pokrenuti pitanje udjela u Jadranskom naftovodu, ali i benzinskih crpki Jugopetrola, poslovnog prostora i odmarališta u Hrvatskoj, kaže Putniković. „Teško da tu može doći do nekog običnog izravnavanja, jer su promijenjene vlasničke strukture“, zaključuje urednica Balkan magazina.

Problem će riješiti politički dogovori

Pravni zastupnici srpske strane navode da ne postoji pravno utemeljenje na kojemu se zasniva ova tužba. Oni tvrde da za dvije zemlje važi sporazum zasnovan na teritorijalnom principu po kojem imovina ostaje trajno vlasništvo države u kojoj se zatekla. Njihovi argumenti su dalje da bilateralni sporazum između Srbije i Hrvatske o vraćanju imovine koja je ostala na teritoriju druge države još nije potpisan te da je ugovor INA-e o pripajanju dijelova Beopetrola sklopljen prije datuma koji je definiran u Sporazumu o sukcesiji i po tada važećim propisima. Jelica Putniković stoga smatra da će se sva ova pitanja na kraju najvjerojatnije morati riješiti političkim dogovorima.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: D. Dragojević