1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Srebrenica je bila tek vrhunac zločina"

Samir Huseinović12. srpnja 2013

Žalbeno vijeće suda u Haagu je odlučilo da se Karadžiću sudi ne samo za genocid u Srebrenici, nego i u drugim slučajevima. U Bosni i Hercegovini se i ta odluka dočekala - uglavnom ovisno o "entitetu".

Former Bosnian Serb leader Radovan Karadzic enters the courtroom of the U.N.'s Yugoslav war crimes tribunal in The Hague, Netherlands, Tuesday Nov. 3, 2009. Radovan Karadzic appears in the courtroom for the first time since his trial began last week on charges of ordering Serb atrocities throughout the Bosnian war. Karadzic has boycotted the trial's first three days, saying he has not had enough time to prepare his defense even though he was indicted in 1995. (ddp images/AP Photo/Michael Kooren/Pool)
Radovan KaradzicFoto: AP

Pored Bratunca, Foče, Ključa, Sanskog Mosta, Vlasenice i Zvornika, odlukom Žalbenog vijeća Haškog suda i Prijedor je ponovo uvršten u dio optužnice protiv Radovana Karadžića koji bivšeg predsjednika Republike Srpske tereti za genocid počinjen u sedam bosanskohercegovačkih općina. U prijedorskom udruženju „Izvor“ koje okuplja preživjele žrtve rata, presuda je dočekana s olakšanjem.

„Značaj ove odluke je u tome što se njome potvrđuje da je genocid počinjen i 1992. godine u nekoliko općina koje su bile pod kontrolom bosanskih Srba. Sad sve ovisi, da li će to biti i dokazano u postupcima protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, odnosno da li će biti dokazana njihova neposredna odgovornost“, smatra predsjednik udruženja „Izvor“ Edin Ramulić.

Najviše ih je ubijeno prije Srebrenice

Za direktora Istraživačko-dokumentacijskog centra u Sarajevu Mirsada Tokaču, odluka Žalbenog vijeća nije neočekivana  obzirom na opseg zločina koji su počinjeni: "Genocid u Srebrenici samo je završna faza zločina koji su počinjeni na početku rata u Bosni i Hercegovini.“

Većina ubojstava, silovanja i progona se dogodila i prije SrebreniceFoto: picture-alliance/dpa

Mirsad Tokača podsjeća: "Najveći broj ljudi u Bosni i Hercegovini tijekom proteklog rata je ubijen u razdoblju od travnja do rujna 1992. godine. Najveći broj silovanja je počinjen upravo u tom razdoblju, u tom razdoblju su provedeni i najveći progoni nesrpskog stanovništva s područja navedenih  općina.  Sve je to moralo utjecati na ovakvu odluku Žalbenog vijeća.“

"Ovo je napad na Republiku Srpsku"

Šef pravnog tima Radovana Karadžića Goran Petronijević smatra da ova odluka Žalbenog vijeća o vraćanju tih zločina u optužnicu protiv Karadžića, nije slučajno objavljena na dan obilježavanja 18. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Zato on smatra kako ona ima "političku pozadinu“, a slično misli i predsjednik RS-a Milorad Dodik koji opet dodaje kako je Haški tribunal „politički sud“.

Dodik opet optužuje sud u Haagu da je 'politički'Foto: Dragan Maksimovic

Politički analitičar i urednik „Nove srpske političke misli“ Đorđe Vukadinović smatra da je odluka Žalbenog vijeća da se Radovanu Karadžiću sudi za genocid u sedam općina u Bosne i Hercegovine "politički motivirana", a on nekako zna i da se ona "veoma dobro uklapa u scenarij napada na RS i njene institucije, koji se tempira za slijedeću godinu“.

Sad to treba dokazati

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Zarije Seizović tvrdi da bi vraćanje postupka na početak moglo utjecati na nastavak procesa protiv Radovana Karadžića. „To jednostavno otežava njegov procesni položaj. Krivica za genocid će se dokazivati i za one općine za koje je prvostepenom presudom bio oslobođen“, smatra Seizović.

Bošnjački časnik za vezu s Haškim sudom, Amir Ahmić zadovoljan je presudom. Kaže da je ona očekivana i da sada predstoji „teška pravna borba“ kako bi se dokazali navodi iz optužnice. Za predsjednicu Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonju Biserko presuda je ohrabrujuća "obzirom na sva razočarenja u posljednjih dva mjeseca koja su bila rezultat oslobađajućih presuda za vojni i politički vrh u Srbiji“.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi