Sve češće odbijanje spasilačkih i humanitarnih brodova koji žele uploviti u europske luke dovodi do bijesa humanitarne aktiviste i crkve. Talijanski, francuski, španjolski i malteški političari se prepiru oko toga tko mora primiti brodove sa spašenim izbjeglicama u Sredozemnom moru. Iako je Malta na koncu pristala primiti njemački brod "Lifeline" s više od 200 spašenih migranata, tomu je prethodila agonija koja je trajala danima. Brod je danima plutao Sredozemnim morem čekajući da ga neka od tih zemalja primi.

Iako bi se mogao steći dojam da je Italija svoju politiku pooštrila otkad su populisti na vlasti, činjenica je da je ta zemlja već u siječnju ove godine odustala od obveze da sve izbjeglice, tražitelje azila ili migrante koji su spašeni u vodama između Italije i Libije primi na svom kopnu. Jer, od početka mandata nove EU-ove granične operacije "Themis" takva obveza više nije predviđena. A novi desno orijentirani ministar unutarnjih poslova Italije Matteo Salvini to bez pardona iskorištava. Ljude na tim dijelom privatnim spasilačkim brodovima on naziva "mesom" i "tovarom". "Mi smo gospodari u našoj vlastitoj kući", napisao je Salvini na Twitteru i upozorio da su prošla "dobra vremena za izbjegličke organizacije".

Michaela Buschheuera, osnivača organizacije za spašavanje Sea-Eye iz Regensburga, ti Salvijinevi ispadi ne iznenađuju. "Od ožujka 2017. godine sve europske vlade idu u tom smjeru da se latentno bore protiv nevladinih organizacija. Ovo je sada samo nastavak tog razvoja", kaže Buschheuer za Deutsche Welle. U Italiji su se provodile istrage protiv humanitarnih akivista, jer im se predbacivalo da su navodno surađivali s krijumčarima iz Libije. No, te istrage su obustavljene zbog nedostatka dokaza.

Talijanska mornarica spašava najviše izbjeglica

Dosad je spašavanje i raspodjelu brodolomaca u Sredozemlju koordinirala centrala za spašavanje stradalih na moru u sastavu talijanske ratne mornarice. Oni su u suradnji s EU-misijama "Themis" i "Sophia" spasili više od polovice svih brodolomaca. "U tom smislu mi ne radimo ništa drugo od onoga što čine europski ili američki brodovi: spašavanje brodolomaca. Te stalne optužbe i blokade nas teško pogađaju", naglašava Buschheuer. U okviru EU-misije koja bi trebala pomoći talijanskoj obalnoj straži sudjeluje 15 zemalja EU-a. Zbog toga je optužba talijanskog ministra Salvinija, kako su drugi Italiju ostavili samu s tim problemom, ne stoji.

Zasad talijanski ministar obrane Danilo Toninelli opovrgava Salvinijeve najave zatvaranja luka. Dosad nije došlo ni do kakvog upravnog postupka na osnovu kojeg bi se zatvorila jedna luka, to je moguće samo u slučaju zarazne bolesti na jednom brodu ili opasnosti od terorizma, napominje Toninelli.

I sjeverna Afrika se treba pozabaviti problemom izbjeglica

"Postoji obveza spašavanja na otvorenom moru", pojasnio je za DW Stefan Talom, bonski profesor za pomorsko pravo. "No, ono što se kasnije događa nije tako jasno regulirano." Pravno je, dodaje, regulirano samo to se ljudi trebaju odvesti na "sigurno mjesto". "Italija nije prva zemlja koja zatvara svoje luke, već posljednja", kazao je osnivač organizacije za spašavanje Sea-Eye Michael Buschheuer. Druge sredozemne zemlje, prema njegovim riječima, već godinama drže svoje luke zatvorenima za humanitarne brodove koji spašavaju izbjeglice. "Mi ćemo i od zemalja poput Egipta ili Tunisa također očekivati da i one prihvate izbjeglice, preuzmu aktivno spašavanje i ljude na odgovarajući način opskrbe da ne moraju strahovati za svoje živote."

Političari EU-a su na svojim najnovijim sastancima razgovarali i o tome da se radi na tome da se izbjeglice odvrate od toga da se uopće usude krenuti na taj opasni morski put. Italija je tako s libijskim vlastima, a izgleda i s vođama milicija dogovorila da što je moguće više migranata zadrži na svojim obalama, a zauzvrat Italija za to, kako se izvještava, plaća novac. Osim toga, Europska unija naoružava libijsku obalnu stražu.

Te mjere pokazuju učinak, kako navodi UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Broj izbjeglica koje su u tekućoj godini preko Sredozemnog mora dospjele do Italije se u prvih šest mjeseci smanjio na 16.400.U prvih šest mjeseci prošle godine ih je još bilo 73.000. Istovremeno je porastao broj ljudi koji iz Afrike morskim putem dolaze u Španjolsku. Najmanje 635 osoba se ove godine utopilo na ruti između Italije i Libije. Do sada je, prema međunarodnim dogovorima, Italija bila odgovorna za spašavanje ljudi koji su doživjeli brodolom na velikom morskom području između vlastite obale i Libije. No, to bi se sada trebalo promijeniti, može se čuti iz krugova talijanske vlade. Libija bi trebala preuzeti jedan dio odgovornosti, organizirati spašavanje i spašene ljude vraćati u Libiju.  

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.