Razlog je planirana gradnja nebodera na suprotnoj obali Rajne, koji bi, smatraju UNESCO-ovci, mogli zakloniti pogled prema toj veličanstvenoj građevini. U Durbanu će se razmotriti hoće li na popis biti stavljena još dva njemačka mjesta – Limes i Heidelberg.

Budući da se UNESCO-va komisija prvi puta sastala južno od Sahare, afrička kulturna dobra visoko su na dnevnom redu. U cijelome svijetu ukupno je 788 objekata svjetske baštine, od kojih su 63 u Africi. Na UNESCO-voj crvenoj listi, na kojoj je i Kölnska katedrala, polovina je s afričkog kontinenta i to se, kako ističe južnoafrički ministar kulture Pallo Jordaan, nastoji spriječiti. On predlaže uspostavu posebnog fonda: «Mnoge se afričke zemlje bore sa siromaštvom. Zbog toga nisu uspjeli razborito, tako kako se u UNESCO-u smatra primjerenim, brinuti o svojoj kulturnoj baštni», obrazlaže Jordaan. Posredno apelira na odgovorne u međunarodnoj zajednici da se financijski zauzmu za svjetsku kulturnu baštinu, osobito u zemljama u razvoju: «Svjetska baština je naš zajednički identitet. Ona je naše naslijeđe iz prošlosti i naš svjetionik od danas, koji ćemo prenijeti nadolazećim generacijama. Svi ti objekti pripadaju svim ljudima svijeta, bez obzira gdje se nalaze.»

Krajem ovoga tjedna past će sve odluke, pa i one da Bahrain, Bosna i Hercegovina, Gabun i Moldavija dobiju čast da s nekim kulturnim ili prirodnim područjem prvi puta budu zastupljeni na popisu svjetske baštine.