Od predstojećih izmjena i dopuna Zakona o radu ne treba previše očekivati kad je riječ o sigurnosti zaposlenja, radnim uvjetima i karijernim putanjama velike većine radnika, rekao je za DW Marko Lucić, sociolog rada i analitičar radnog tržišta iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID). Obratili smo mu se, naime, povodom javne diskusije na temu novog ZOR-a, odnosno brojnih prijepora koje ta legislativa izaziva u odnosu na spomenute teme.

Zacijelo u tom kontekstu valja napomenuti da je upravo RH onaj neslavni „lider“ EU-a po udjelu nesigurnih oblika rada, odnosno tzv. prekarnosti i ugovora o radu na određeno vrijeme. Konkretno, otprilike petina zaposlenih radi u takvoj formi, ili preko 300 tisuća ljudi naspram približno milijun i 600 tisuća zaposlenih – toliko ih je bilo krajem proteklog ljeta. „Slovo na papiru često izgleda važnijim nego što jest“, nastavlja Lucić, „pa vodimo li se istraživanjem 'Raditi na određeno' koje su ove godine za Savez samostalnih sindikata Hrvatske dovršili Teo Matković, Sunčica Brnardić, Jelena Ostojić i Katarina Jaklin, izmjene zakona izgledaju kao da su na tragu bitnog ograničavanja rada na određeno vrijeme.“

Samo naizgled pozitivno

To se, prema njegovim riječima, u prvom redu tiče preciziranja „objektivnih razloga koji opravdavaju sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme“, a potom i u pogledu ostaloga. „Tiče se ograničenja broja takvih ugovora, dakle, kod istog poslodavca na maksimalno tri, i njihova ukupnog trajanja na maksimalno tri godine, što će se sada odnositi i na prve ugovore. Tu je još par stvari koje izgledaju pozitivno, bar ako govorimo o većini radnika“, procjenjuje ovaj analitičar BRID-a.

Ipak, skeptičan je po pitanju hoće li te izmjene same po sebi išta promijeniti u zastupljenosti svih privremenih oblika rada i svim vezanim problematičnim praksama poslodavaca: „Priznaje to neizravno i država, uzevši da u ciljevima i mjerilima famoznog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost postoji bizarni cilj smanjenja udjela privremenih oblika rada tj. svega što nije ugovor o radu na neodređeno, za samo jedan postotni bod. Međutim, osim inspekcija koje bi npr. utvrđivale 'objektivnost' sklapanja ugovora o radu na određeno, trebate i takvu klimu u društvu i na radnom mjestu da se radnici hoće izboriti za svoja prava."

Rupa na rupu

Ususret nekoj boljoj klimi u Hrvatskoj u tom svjetlu, razmotrimo primjer očite manjkavosti ili „rupe“ u naoko izričitom ograničenju koje bi po tvrdnjama zakonodavca imalo dovesti do manjeg udjela nesigurnih oblika rada. I to, nažalost, ne samo jedne manjkavosti, jer u novom ZOR-u predviđeni su brojni izuzeci. Neće biti ograničenja upošljavanja na određeno vrijeme sezonskih radnika kakvi u RH dolaze masovno tokom ljetne turističke sezone. Također, ni za radnike na EU-projektima, ili za radnike na zamjeni, ili za agencijski rad.

„Utoliko mi je drago da postoje javni glasovi koji prepoznaju tu praktično namjeravanu stagnaciju u nekim bitnim pitanjima, a pogoršanje u drugima koja se tiču radničkih prava. Među njima je i Inicijativa za radnički ZOR. K tome, njezini akteri javno načinju temu kojom ćemo se svi uskoro morati više baviti, a to je način sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja, uz još neke pojedince u medijskim analizama, poput sociologa Dragana Bagića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu“, zaključuje naš sugovornik, upućujući nas tako na jednu noviju, a veoma vibrantnu proradničku kampanju.

Mlak zagovor radništva

Za početak, treba kazati da je ta inicijativa uspjela nešto posve neočekivano – okupiti najveći dio domaće parlamentarne opozicije oko interesa koji nadilazi čak i zbroj onih pukih stranačkih, ili u sličnom smislu partikularnih. No prije toga dodajmo još da problem s novim ZOR-om nije samo prekarni rad. Tu je i benevolentan odnos prema prikrivenim poslodavcima na digitalnim platformama. Nadalje, uvodi se neregulirani koncept izvanrednih okolnosti u kojima poslodavac može radniku isplatiti 30 posto manju plaću, itd.

„Inicijativa za radnički ZOR počela je djelovati u ljeto prošle godine", rekao nam je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata i jedan od organizatora inicijative, „jer smo uočili da zagovaranje radničkih interesa nije dovoljno snažno. Reprezentativne sindikalne središnjice upale su u zamku vladajućih, pristajanjem na razgovore koji ne samo da su zatvoreni za javnost, već javnost uopće nije niti naknadno obaviještena o čemu se razgovara."

„Na taj način vlada slabi udarnu moć sindikata, a zauzvrat reprezentativnim središnjicama nudi zaštitu od onih sindikata koji su možda malobrojniji, ali sposobniji izboriti se za interese svojih članova. Tako se, na primjer, ustraje na broju članova kao jedinom kriteriju reprezentativnosti, iako brojnost najčešće u praksi znači bolje ponude nekih materijalnih prava članova, a ne sposobnost za sklapanje kolektivnih ugovora kojima bi se osigurala bolja prava radnicima“, dodaje Iveković.

Povijesno usuglašavanje

Inicijativi se dosad priključilo petnaestak sindikata, uglavnom onih koji ne pripadaju reprezentativnim središnjicama, te nekoliko nevladinih udruga, političkih organizacija i političkih stranaka. Nakon što je izradila vlastiti prijedlog ZOR-a, reagirala je i na izmjene ZOR-a koje je Vlada RH uputila u saborsku proceduru. „Reakcija parlamentarne oporbe bila je neočekivano pozitivna", svjedoči predsjednik Novog sindikata, „pa su u prvom čitanju gotovo sve oporbene stranke koristile naše primjedbe i prijedloge u raspravama, te je po prvi puta u novijoj hrvatskoj povijesti opozicija ujednačila stavove prema radničkom zakonodavstvu."

„Za nas u Inicijativi to je vrlo ohrabrujuće, a na nedavno održanom okruglom stolu u Hrvatskom saboru, uz zahvalu opoziciji na podršci, izrazili smo i nadu da će današnja opozicija uskoro biti u prilici implementirati u radno zakonodavstvo naše prijedloge rješenja koje su gotovo jednoglasno podržali“, prisjetio se Mario Iveković za DW. Zaključno, dometnuo je kako ipak ne očekuju da će aktualna vlada i parlamentarna većina zasad prihvatiti glavninu njihovih prijedloga, premda su ih već iznenadili prihvaćanjem nekolicine. No čini se da dugoročno taj trud neće biti uzaludan, a to čak i na razini pretpostavke predstavlja značajan pomak.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu