„Europska unija se definira kao čuvar ljudskih prava. Činjenica da se u Hrvatskoj, članici EU-a, izbjeglice napada i nasilno protjeruje preko granice je kršenje važećeg prava. I svejedno se to događa iz dana u dan." Ovo je jedan od citata iz opširne reportaže koju je objavio njemački magazin Stern. Kao i brojni drugi strani mediji, i taj je tjednik proteklih mjeseci na licu mjesta, na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istražio što se ustvari događa s brojnim izbjeglicama i migrantima koji svakodnevno ilegalno pokušavaju prijeći granicu i stupiti na tlo EU-a.

O toj „igri" se već puno pisalo, baš kao i o svjedočenjima migranata i izbjeglica koji tvrde da ih tuku ljudi za koje oni kažu da su pripadnici Hrvatske policije. Iz Zagreba se tu verziju priče redovito demantira. Nakon nedavne istraživačke priče njemačkog Der Spiegela, Ministarstvo unutarnjih poslova ustvari čak nije ni demantiralo nasilje prema migrantima, već je samo osporilo da ima evidentirano nasilje od strane pripadnika Policije RH.

„Argumenti kojima se opravdava pushbackove"

Stern u svojoj reportaži napominje da su proteklih godina humanitarni djelatnici na licu mjesta prikupili „tisuće svjedočenja" onih ljudi koji su doživjeli nasilje. Organizacija „Border Violence Monitoring" je samo  u svom izvještaju iz rujna ove godine dokumentirala 20 masovnijih pushbackova (nasilnih protjerivanja preko granice, koje je zabranjeno međunarodnim pravom) s ukupno 447 osobe. „Svjedoci su rekli da se pritom najmanje jedna osoba utopila u trenutku u kojem su graničari tjerali ljude u rijeku", piše njemački list. 

Stern dodaje kako „hrvatska vlada drugačije gleda" na te stvari. Zagreb je u više navrata demantirao da se prakticiraju ilegalna protjerivanja, odnosno potvrdio da vlasti RH sprječavaju ljude da ilegalno uđu u EU podalje od službenih graničnih prijelaza. „S tim argumentom se opravdava pushbackove, i to ne samo na balkanskoj ruti. Njih ima i u Grčkoj, u Mađarskoj ili Srbiji.

Za vrijeme pandemije koronavirusa pojavili su se i izvještaji o lančanim protjerivanjima iz Italije ili Austrije", podsjeća Stern.  Zaštita vanjskih granica EU-a se financira europskim novcem i tako je više ili manje EU šutke podržava, zaključuje ovaj tjednik.

Želi li EU time ustvari poslati jasnu poruku migrantima da odustanu? Nasilje kao sredstvo zastrašivanja od strane EU-a, dobitnice Nobelove nagrade za mir? I Stern pokušava naći odgovor na to pitanje. Novinari su razgovarali sa stručnjacima poput Imogen Sudberry iz IRC-a (International Rescue Committee). Ona kaže da je problem u tome što EU šalje dvosmislene signale: „Temeljno je pravo da se unutar EU-a može zatražiti zaštitu ili azil. Pushbackovi su ilegalni. Oni krše i europsko i međunarodno pravo", kaže Sudberyy za Stern. Ona podsjeća da je Europska komisija zadužena za poštivanje tih prava i da se mora pobrinuti da se to i dogodi. „No, mi vidimo da se neke zemlje članice i njihove granične službe hvali kao svojevrsne „štitove". Tako se sugerira da su izbjeglice prijetnja od koje se treba obraniti", napominje Sudberry za Stern. Njemački magazin stoga zaključuje: Europa želi zastrašivanje – iako postoje i druga rješenja. Novinari Sterna izričito kažu kako ne znaju imaju li svi ti ljudi koji se nalaze na granici BiH i Hrvatske pravo na azil, ali i dodaje da oni imaju pravo da se to provjeri, odnosno da za vrijeme trajanja tog postupka budu smješteni u humanim uvjetima.

„Mali tračak nade"

Poznati austrijski news-portal oe24.at (portal lista Österreich) danas analizira situaciju u Bosni i Hercegovini – 25 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Pod naslovom „mali tračak nade", ovaj portal zaključuje da i četvrt stoljeća nakon Daytona BiH još uvijek „država koja je kompleksna i koja loše funkcionira", ali i dodaje se „barem živi u miru". BiH je potreban Dayton 21, citira ovaj portal Valentina Inzka, koji je u jednom nedavnom intervjuu rekao kako ne očekuje da će BiH ikada postati centralistička država, ali da se svakako mora poboljšati način njezinog funkcioniranja.

Uz sve probleme koji postoje, oe24.at ipak vidi taj „mali tračak nade" – a to je po mišljenju austrijskog portala rezultat nedavnih lokalnih izbora. Podsjeća se da su dvije vodeće stranke Bošnjaka i Srba, SDA Bakira Izetbegovića i SNSD Milorada Dodika, doživjele nekoliko „bolnih poraza" – SDA u Sarajevu, SNSD u Banja Luci i drugim mjestima, piše ovaj news-portal. Prvotni optimizam, kako stoji dalje u članku, nešto je splasnuo nakon izjava Draška Stanivukovića o Haagu ili Srebrenici.

Svi pogledu su sad, piše oe24.at, usmjereni prema Mostaru gdje se uskoro održavaju lokalni izbori, prvi nakon 12 godina.

Stern/oe24.at/ms