„Ovo je povijesni dan", sa zadovoljstvom je izjavio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u ponedjeljak kasno navečer u Vilniusu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je nakon razgovora sa švedskim predsjednikom vlade Ulfom Kristerssonom odustao od protivljenja da Švedska postane članica NATO-a. Turska je mjesecima odgađala ratifikaciju članstva Švedske u NATO-u.

Sad su Erdogan i Kristersson u razgovoru koji je moderirao Jens Stoltenberg dogovorili novi način borbe protiv terorizma. Švedska je očito pristala udovoljiti turskim željama da se Kurde koji su osumnjičeni za terorizam odlučnije progoni. Premijer Kristersson je pred novinarima, međutim, naglasio da se ne radi o novim obvezama nego više o provedbi starih obveza, koje je Švedska preuzela već prije godinu dana na susretu predsjednika država i vlada u Madridu.

Datum početka članstva još otvoren

Turski predsjednik Erdogan je zadovoljan tim novim obećanjima i sa svoje strane je obećao da će turski parlament „što je brže moguće" ratificirati protokole o pristupu Švedske NATO-u. Zato Stoltenberg još nije mogao reći kada će točno Švedska postati članica NATO-a.

Druga zemlja koja još nije ratificirala protokole o švedskom pristupanju NATO-u je Mađarska. Glavni tajnik NATO-a je rekao kako polazi od toga da Mađarska stoji iza svoga obećanja i da neće biti „zadnja zemlja koja će konačno odobriti švedsko članstvo". On se nada da je problem riješen obećanjem Turske te da bi i mađarski parlament mogao ratifikaciju obaviti „što je brže moguće". Ali, prava parlamenta se moraju poštivati, rekao je Stoltenberg.

Švedska će se za Tursku zauzimati u Europskoj uniji

Novi uvjeti koje je iznenada postavio turski predsjednik Erdogan, naime ponovno oživljavanje pregovora njegove zemlje s Europskom unijom, koji su zaustavljeni, nisu igrali veliku ulogu, kaže Stoltenberg. Švedska je obećala da će se zauzeti za ponovno pokretanje pregovora, naglasio je Stoltenberg. Ali nema obećanja Europske unije da će se to dogoditi.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel također se sinoć u Vilniusu susreo s turskim predsjednikom Erdoganom. Michel je samo priopćio da je to bio „konstruktivan razgovor" te da će se nastojati oko ponovnog približavanja. Europska unija je prije više godina obustavila pregovore s Turskom zato što Turska, po njezinom viđenju, nije više pravna država i što ima velike deficite na području ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Osim toga Turska uporno odbija priznati Cipar kao punopravnu državu. Sjeverni dio Cipra je zaposjela turska vojska i on je i dalje pod njezinim nadzorom.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg obećao je turskom predsjednik Erdoganu uspostavu „posebnog koordinatora" NATO-a za borbu protiv terorizma, koji će se brinuti i o turskim zahtjevima na tom području. To će biti prvi put da NATO uvodi takvu funkciju.

Ukrajina mora čekati na članstvo u NATO-u

Sad se summit NATO-a može, po želji litvanskih domaćina, potpuno koncentrirati na Ukrajinu koja već 500 dana trpi rusku agresiju. Očekuje se da će kao gost na summitu u Vilniusu biti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On će ponovo zahtijevati da njegova zemlja što je brže moguće postane članica NATO-a.

Brojni šefovi država i vlada članica NATO-a, među njima i američki predsjednik Joe Biden i njemački savezni kancelar Olaf Scholz, već su jasno dali na znanje da članstvo Ukrajine dolazi u obzir tek nakon kraja rata s Rusijom. Inače bi NATO bio obvezan braniti jednu od članica, čime bi bio aktivno uvučen u rat. Za Ukrajinu bi trebao biti dogovoren paket političkih mjera koji bi trebao sadržavati što je moguće konkretnija obećanja daljnjih koraka u smjeru članstva u NATO-u. Na tekstu toga paketa se još radi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu