U 75 godina postojanja NATO je prebrodio razne krize i političke sporove. Savez trenutno ulaže napore da sačuva jedinstvo u potpori Ukrajini. Isto tako trenutno Sjedinjene Američke Države ne uplaćuju novčanu pomoć, jer Kongres u Washingtonu ne donosi odgovarajuće zakone. U nekim članicama sumnjaju u to da Ukrajina zaista može pobijediti Rusiju. Baltičke države inzistiraju na većoj pomoći. Stalno se čuju predbacivanja da se ne isporučuje dovoljno brzo i dovoljna količina oružja i streljiva.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uviđa te prepirke, ali kaže da je Savez u prošlim desetljećima uvijek zbijao redove kada je trebalo. „Usprkos tim razlikama, mi smo bili u stanju ujediniti se oko našeg glavnog zadatka, naše zaštite i zajedničke obrane“, rekao je on u intervjuu za DW.

„Washington je jači s NATO-om nego bez njega"

Glavni tajnik smatra da će SAD ostati stabilan član NATO-a i ako radikalni republikanac Donald Trump na jesen pobijedi na američkim predsjedničkim izborima. „To je, naime, sigurnosni interes SAD-a. Sjedinjene Države su jače sa Sjevernoatlantskim savezom nego bez njega." Kritika Donalda Trumpa se po Stoltenbergu nije odnosila na NATO kao savez, već je usmjerena „protiv nekih članica koje ne ispunjavaju obveze, a u međuvremenu su porasli izdaci za obranu“.

„Sada je plan da sve članice Saveza, pa i SAD, donesu nužne odluke da bi stabilizirali svoju potporu Ukrajini“, rekao je Stoltenberg i dodao da to zastupa većina i u američkom parlamentu i u stanovništvu, ali ta većina se mora organizirati na pravi način.

Norvežanin ove jeseni odlazi s funkcije glavnog tajnika, a smatra da je NATO na 75. rođendan u dobrom stanju. „NATO je najjači i najuspješniji savez u povijesti i to iz dva razloga: ujedinjeni smo oko uzajamne zaštite i bili smo u stanju da se prilagođavamo kada se svijet mijenjao.“ Stoltenberg dodaje da je sada Rusija prijetnja broj jedan i da će se reagirati u skladu s tim.

Ukrajina traži više protuzračne zaštite

Ukrajinski ministar obrane Dmitro Kuleba na svečanosti u Bruxellesu je poručio: „Ne želim kvariti proslavu, ali spas ukrajinskih života, gospodarstva i gradova ovisi o tomu postoji li u Ukrajini ’Patriot’ i drugi protuzračni sustavi. Govorimo o ’Patriotu’, jer je to jedini sustav koji može presretati balističke rakete.“

Ne zna se je li ukrajinski ministar ponio kući konkretna obećanja, ali verbalna potpora nije izostala. Na primjer, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock podsjetila je na to da bi iz vlastitog interesa trebalo podržavati ukrajinsku borbu protiv ruskog napada: „Ako se Ukrajina više ne može braniti, onda prijeti opasnost da ruska invazija krene dalje k europskim granicama, ka granicama NATO-a."

Jamie Shea, bivši visoki časnik NATO-a, rekao je da vjerodostojnost i budućnost NATO-a ovise o vojnom potiskivanju Rusije iz Ukrajine te da je to rat u kojem Savez mora pobijediti, iako Ukrajina još nije članica i obveza vojne pomoći iz članka 5. Ugovora o NATO-u tehnički nije na snazi.

U ogromnom atriju glavnog stožera NATO-a, na proslavi godišnjice, okupile su se stotine suradnika i časnika iz zemalja članica.

Novi fond za Ukrajinu od stotinu milijardi eura?

Poljska je postala članica NATO-a 1999. Pripada u 22 zemlje koje su postale članice u više valova proširenja vojnog saveza. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je da je njegova zemlja zbog toga sretna: „Tu smo gdje nam je i mjesto – u društvu demokracija, okruženi prijateljima koji zajedno stoje čvrsti kao stijena.“

Jedna zemlja ipak nije kao ostale. I Mađarska je članica Sjevernoatlantskog saveza od 1999., ali ne podržava u punom obujmu politiku NATO-a protiv Rusije. „To nije naš rat, to nije rat NATO-a“, kažu mađarski diplomati o ruskim pokušajima da osvoje Ukrajinu. U skladu s tim, Mađarska će odbiti suglasnost s novim financijskim paketom od stotinu milijardi eura pomoći Ukrajini.

Stoltenberg je predložio taj paket kako bi vojna pomoć Ukrajini bila stabilna. Malo šefova diplomacije bilo je oduševljeno prijedlogom, jer to znači dodatno financijsko opterećenje. Osim toga, NATO bi i formalno preuzeo značajniju ulogu. Trenutno NATO kao organizacija ne isporučuje oružje i streljivo. Sve države to dogovaraju bilateralno s Ukrajinom.

Sjedinjene Države trenutno sinkroniziraju pomoć pojedinačnih država. Postavlja se pitanje hoće li to tako ostati i poslije predsjedničkih izbora u studenom, ako pobijedi Trump. On je već najavio da neće više dati ni cent za Ukrajinu. Sedamdeset i šesti rođendan NATO-a sljedeće godine mogao bi zato izgledati sasvim drugačije od ovog.