30 stupnjeva u hladu u dolini Jordana, a još nije ni podne. Ibrahim Daik, palestinski poljoprivrednik koji uzgaja datulje, znatiželjno gleda još zelene plodove. Njegove plantaže su izvan Jerihona na okupiranoj Zapadnoj obali Jordana. Berba je planirana za rujan. Ali, upravo to ga brine. Jer, izraelska nova vlada bi već u srpnju mogla da provesti sporni plan, aneksiju doline Jordana i izraelskih naselja, što bi imalo dalekosežne posljedice u cijeloj regiji. „Ova odluka nije put ka miru“, kaže Daik. „Vrlo smo zabrinuti što će nam donijeti sa sobom sljedeći tjedni.“

Jerihon se nalazi usred doline Jordana, uzduž same rijeke na Zapadnoj obali. To je područje koje je Izrael osvojio i zauzeo tijekom Šestodnevnog rata 1967., a koje je pripadalo susjednom Jordanu. Prema sporazumima iz Osla, veliki dio Zapadne obale, oko 60 posto, odlazi pod kontrolu Izraela u tzv. C oblast. Izraelske vlade su uvijek na tu oblast gledale kao na strateški važnu zonu između Izraela i arapskih zemalja na istoku.

Ova oblast također važi kao važna zbog poljoprivrednog i privrednog potencijala, kako za izraelske doseljenike tako i za Palestince. No, palestinske autonomne vlasti, osim u Jerihonu i nekolicini sela, koja su pod poluautonomnom upravom, nemaju pristup zemlji i prirodnim izvorima. „Tramp-Netanjahu sporazum je sve promijenio. Oni žele raskinuti sve sporazume, međunarodno pravo, rezolucije Ujedinjenih naroda i da diktiraju rješenje“, kazao je Saeb Erekat, dugogodišnji palestinski vođa pregovora iz Jerihona u razgovoru za DW.

Sporni jednostrani korak

No, rasprave o aneksiji Zapadne obale nisu novitet u izraelskoj politici. To je bilo predizborno obećanje, izraelskog premijera Benjamina Netanjahua a sada zaista stoji i u koalicijskom sporazumu nove vlade. Od 1. srpnja bi Netanjahu uz suglasnost SAD-a sve to mogao legalno sprovesti u djelo. Osnova za to bi bio plan za Bliski istok, koji je Trump objavio u siječnju.Sporni plan predviđa pregovore između Palestinaca i Izraelaca o budućoj palestinskoj državi, ali se zapravo predlaže samo oblast za Palestince, koja bi bila podijeljena u enklave.

Grupe za zaštitu ljudskih prava već dulje vrijeme govore o tome da se radi o „polaganoj aneksiji“ Zapadne obale u posljednjem desetljeću. „Zapadna obala je već danas rascjepkana na stotine dijelova“, kaže Dror Etkes. Ovaj Izraelac već 20 godina dokumentira posljedice okupacije. „Ovdje žive dva naroda u istom geografskom i geopolitičkom entitetu, ali su oni podređeni dva različita legalna i politička sustava.“ Benjamin Netanjahu je proteklog tjedna u intervjuu dnevnom listu „Izrael Hayom“ izjavio da Palestinci u anektiranoj oblasti neće dobiti izraelsko državljanstvo. Sela i gradovi poput Jerihona će i dalje biti pod upravom autonomnih vlasti, ali pod izraelskom sigurnosnom kontrolom.

Nove karte

Prvo se moraju završiti karte, na kojima trenutno radi američko-izraelski tim. U međuvremenu stižu kritike iz krugova iz kojih se to nije očekivalo: jedan deo rukovodstva izraelskih doseljenika odbacuje aneksiju koja se oslanja na Trumpov plan, jer uključuje moguće formiranje palestinske države. „Izrael bi trebao u srpnju deklarirati suverenitet nad dolinom Jordana, sjevernom oblasti na Mrtvom moru i židovskim naseljima u Judeji i Samariji (Zapadna obala), neovisno od Trumpovog plana“, kaže David Elhajani, gradonačelnik u dolini Jordana. On insistira na tome da se ostatak plana nikada ne provede, kako ne bi mogla nastati palestinska država.

Palestinsko rukovodstvo, koje je već 2017. prekinulo diplomatske veze s Trumpovom vladom, već ranije je odbacilo američki plan. Prošlog tjedna je palestinski predsjednik, Mahmud Abas odbacio tzv. sigurnosnu koordinaciju s Izraelom i američkim tajnim službama. Saeb Erekat, političar Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) upozorava na dalje posljedice: „Aneksija uništava palestinske autonomne vlasti“. One su, kaže Erekat, nastale od ideje da vode Palestince kroz pregovore od okupacije do neovisnosti. „Sada Netanjahu i Tramp kažu, ne, ne, ne, vi ostajete pod okupacijom, ali mi to jednostavno nazivamo drugačije.“

Izraelska okupacija određuje svakodnevicu

Odavno je formiranje nezavisne države za Palestince postalo nerealno. Izrael kontrolira preko 50 godina resurse vode, zemlju i slobodu kretanja. U Jerihonu su zabrinuti da će grad, u ovisnosti od obima aneksije, biti i dalje izoliran. „Mi i ovako ne možemo doći do naše zemlje u unutrašnjosti“, kaže studentica Najva Amar. „Mi se osjećamo kao stranci u vlastitoj zemlji. I sada žele da oblast u kojoj se možemo kretati uzmu za sebe?“ I u Ramali su jasni: „Ideja aneksije je pogrešna. To se zove krađa zemlje“, kazao je jedan mladi prolaznik.

Neke države EU-a, UN-a i arapske zemlje, kao susjedni Jordan su to nazvali povredom međunarodnog prava i krajem rješenja „dvije države“. Promatrači smatraju da je mirovni sporazum s Jordanom u opasnosti. Jer, kao što je i ranije bio slučaj, kada je anektirana Golanska visoravan ili istočni Jeruzalem, tako ni danas najveći broj zemalja neće priznati jednostranu aneksiju. Ali, Palestinci poput uzgajivača datulja, Ibrahima Daika su skeptični da bi samo međunarodna kritika mogla odvratiti Izrael od njegovih planova. „To donosi samo još više razočaranja i pesimizma. To je sve.“