Teroristička organizacija "Islamska država" (IS) u Siriji i Iraku je najvećim dijelom uništena. Prema podacima vojske SAD-a, džihadisti su u te dvije zemlje izgubili čak 98 posto teritorija. Sirijska, iračka i američka vojske žele osloboditi i tih preostalih 2%. A da bi se to postiglo, prema riječima Ministarstva obrane SAD-a, američka vojska je tijekom tjedna od 29. prosinca do 5. siječnja izvršila brojne zračne napade. U njima su sudjelovali borbeni zrakoplovi, helikopteri, bespilotne letjelice, bacači raketa i teška artiljerija.

IS je, kako je istakla glasnogovornica Pentagona Dana W. White, "slomljen i razbijen". Međutim, taj posao nije doveden do kraja. Sada je važno osigurati teren da se „IS nikada više ne može ponovno podići".

Taj cilj je pak teško postići. I to iz jednog razloga: IS u Iraku i Siriji u najvećoj mjeri može biti fizički uništen, ali njegova ideologija i dalje živi. IS je dugoročna organizacija, piše na web-stranici Pentagona. On sebi osigurava kontinuitet kroz "franšizni sustav", tvrdi se. "Iako je propao IS-ov pokušaj uspostave kalifata, svjedoci smo događajima širom svijeta koji su povezani s IS-om."

Rat protiv imidža IS-a

Stoga bi se sada trebalo raditi na borbi protiv "imidža" IS-a. Prema procjenama Pentagona, šanse za pobjedu u ovoj borbi i nisu tako ni loše: "Svjetski poznata marka" IS fizičkim porazom kalifata gubi svoj sjaj, a priče o grozotama iz života pod vladavinom IS-a doprinose takvom razvoju događaja."

No, IS još zadugo neće biti poražen. Umjesto toga, džihadistička organizacija vraća se u svoj stari organizacijski oblik u vidu tajnih gerilskih borbi, ocjenjuje Al-Jazeera. I dalje se brojni dragovoljci pokušavaju uključiti u redove IS-a, ali im poteškoće stvara prelazak dobro osigurane turske granice sa Sirijom.

Ruševine u glavama

Pored dragovoljaca, koji iz inozemstva dolaze u redove IS-a, snage sigurnosti u Siriji i Iraku se suočavaju s još jednim problemom. Riječ je o ideološkom i psihološkom naslijeđu IS-a na teritoriju koji je ova teroristička organizacija kontrolirala. Činjenica je da je IS u većini tih područja vladao jedva više od tri godine. Međutim, za mlade ljude, tri godine su dug vremenski period, naročito za malu djecu, koja su u najranijoj dobi morala preživjeti nasilje džihadista: javna kažnjavanja i pogubljenja, izvršena najvećom mogućom brutalnošću.

"Sve i da nisu morali prolaziti kroz obuku, oni bi sa sobom mogli nositi sjećanja na život u ratnoj zoni", kaže Daan Weggemans iz Instituta za sigurnost i globalna pitanja na Sveučilištu Leiden za internet-magazin Al-Monitor.

Izgubljena generacija

Mladi su za to vrijeme, umjesto čitanja i pisanja, učili kako se rukuje oružjem. "Velike su šanse da tamo stasa jedna izgubljena generacija", izjavio je za Al-Jazeeru Nadim Houry, direktor istraživačke skupine Teror i borba protiv terora pri Human Rights Watchu. Pritom će i mnogi odrasli imati poteškoća da iza sebe ostave vrijeme pod vladavinom IS-a. "Njima teško pada suočavanje s prošlošću."

Problem "izgubljene generacije" koju je proizveo IS bi u drugoj formi uskoro trebalo stići i do Europe. Naime, riječ je o stotinama djece koje su roditelji odveli u Siriju i Irak ili su tamo, u redovima IS-a, ona rođena.

Još uvijek nije jasno na koji način će europske države postupati prema toj djeci. Situacija se razlikuje od zemlje do zemlje. Belgija, na primjer, djeci mlađoj od deset godina dozvoljava nesmetan ulazak u zemlju. Preduvjet za to je uzimanje DNK uzoraka, kako bi se moglo dokazati da su to zapravo djeca belgijskih boraca IS-a. U prosincu se troje djece boraca IS-a s francuskim putovnicama zrakoplovom vratilo u Pariz. Ona su se do tada nalazila u pritvoru iračkih vlasti. U Nizozemskoj se takva djeca načelno mogu vratiti iz inozemstva. Međutim, tamošnja vlada trenutno nema namjeru da im omogući dobivanje državljanstva.

Mjere u Njemačkoj

I Njemačka želi da se u nju vrate djeca njemačkih boraca IS-a. No, već sada pripadnici Službe za zaštitu ustavnog poretka upozoravaju na potencijalne opasnosti, naročito po pitanju starije djece. "Vidimo opasnost u tome što se djeca džihadista iz ratnih zona u Njemačku vraćaju islamistički socijalizirana i u skladu s tim ideološki orijentirana", pojašnjava predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georg Maaßen. "Na taj način se ona ovdje mogu iskoristiti za stvaranje nove generacije džihadista." Taj problem, kako ističe Torsten Voß, šef pokrajinskog ureda Službe za zaštitu ustavnog poretka u Hamburgu, morao bi biti riješen prije nego se u njega uključe sigurnosne službe.

Što bi se zapravo trebalo dogoditi, još uvijek se ne zna. Vanjskopolitički stručnjaci svih stranaka trenutno intenzivno razmišljaju o mogućim rješenjima. Ali, konkretne mjere se mogu očekivati tek nakon formiranja nove savezne vlade.