Zahtjevi stanovništva Tunisa da se ne dozvoli povratak u zemlju osumnjičenima za terorizam bili su glasni i prije terorističkog napada u Berlinu. Mnogi od tih osumnjičenih koji su od 2011. napustili Tunis kako bi se borili na strani Al Qaide, Islamske države ili drugih esktremističkih grupa sada se vraćaju u svoju zemlju. Vlada Tunisa govori o skoro 3.000 osoba, uglavnom mladih muškaraca, čija su imena tunižanskim vlastima poznata. Do danas se, prema navodima Vlade, oko 800 njih vratilo u Tunis. Neki su, tvrdi se, u zatvoru, neki u kućnom pritvoru. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je broj državljana Tunisa koji se bore u Siriji i Iraku znatno veći.

"To više nisu Tunižani, oni su se priključili drugoj državi – 'Islamskoj državi' ili Al Kaidi", negoduje jedna građanka na demonstracijama u Tunisu. Zato bi, smatra ona, Tunis tim borcima trebao oduzeti državljanstvo i ne primiti ih natrag: „Gdje su počinili zločine? U Siriji." Zato bi tamo trebali biti izvedeni pred sud ili, još bolje, biti pogubljeni, smatra jedan drugi prosvjednik.

Loše pripremljeni za povratnike?

Pravno gledano situacija je zapravo jasna, jer novi ustav iz 2014. godine zabranjuje oduzimanje državljanstva građanima Tunisa. Ipak, taj zahtjev ovih dana postaje sve glasniji i u vladinim krugovima, prije svega u redovima konzervativne narodne stranke Zov Tunisa (Nidaa Tounes). Međutim, koalicijski partner Enahda se ne slaže. Umjereni islamisti se, pored krivičnog gonjenja, zalažu i za mjere koje podrazumevaju deradikalizaciju tih osoba i njihovo ponovno uključivanje u društvo. Sada ne treba gubiti vrijeme, upozorava Mehrezia Labidi iz stranke Enahda. „Bolje bi bilo razgovarati o tome jesmo li spremni. Kako ih možemo identificirati? Kako se odnositi prema krivcima? Koja pravna sredstva imamo na raspolaganju da oni budu kažnjeni?"

Tunis od 2015. godine ima novi zakon za borbu protiv terorizma koji vlastima daje velike ovlasti za krivično gonjenje. No, one još uvijek nisu spremne za povratak tisuća radikalnih islamista, kritizira oporba. Ne radi se samo o povratnicima, kaže zastupnik ljevice Zied Lakhdar. „Fenomen je znatno širi. Ovdje još ima ćelija, propovjednika koji regrutiraju mlade ljude, financijskih struktura i organizacija. To stvari čini opasnima." Jasnu strategiju kako srednjoročno neutralizati ekstremiste vlada još uvek nema.

Predsjednik obećava Njemačkoj suradnju

Pored gorućeg problema s povratkom ekstremista, Tunis je nakon napada u Berlinu pod sve većim pritiskom Njemačke, ne samo kada je riječ o onima koji predstavljaju opasnost za državu poput atentatora Anisa Amrija, već i generalno, zbog prihvata onih čiji je zahtjev za azil odbijen. Nakon prijedloga da se zemljama koje odbijaju suradnju uskrati razvojna pomoć ukoliko ne ubrzaju proceduru prihvata povratnika, predsjednik Tunisa Bedži Kaid Esebsi odmah je obećao da će država preuzeti odgovornost. „Niti jednu zemlju ne možemo prisiliti da zadrži Tunižane čiji boravak nije legalan", izjavio je predsjednik za agenciju AFP. „Ali najprije moramo utvrditi da se doista radi o Tunižanima."

Bez obzira na to radi li se o teroristima povratnicima ili onima čiji je zahtjev za azil odbijen, političari u Tunisu se slažu da je dogovor dvije države jedino pravo rješenje. Jer, bez podrške Njemačke i Europske unije, demokratska zemlja koja je u procesu obnove nije se u stanju sama izboriti s problemom. Nekontroliran povratak tisuća potencijalno opasnih ekstremista, srednjoročno bi opet mogao biti veliki problem i za Europu.