Godinu dana nakon usvajanja Posebnog fonda (Sondervermögen) za infrastrukturu i klimatsku neutralnost (SVIK) u njemačkom parlamentu Bundestagu, dva njemačka ekonomska instituta donose negativnu međubilancu. Prema izračunima Instituta za njemačko gospodarstvo u Kölnu (IW), 86 posto sredstava je 2025. nenamjenski upotrijebljeno. Minhenski institut ifo čak dolazi do podatka od 95 posto novih zaduženja koja nisu upotrijebljena za dodatna ulaganja u infrastrukturu. Oba istraživanja dostupna su novinskoj agenciji Reuters.

"Demokršćanska unija (CDU) i socijaldemokrati (SPD) su imali priliku riješiti investicijski zaostatak", rekao je istraživač IW-a Tobias Hentze. "Dosad je nisu iskoristili."

Sličan zaključak donosi i predsjednik ifo-instituta Clemens Fuest. "Utvrdili smo da je politika gotovo u potpunosti iskoristila kreditno financirana sredstva za druge svrhe, dakle za krpanje proračunskih rupa", rekao je ekonomist. "To je velik problem." Novac je trebao biti namijenjen za dodatne investicije koje bi dugoročno poduprle gospodarski rast.

Prema ifo-analizi, zaduženje u okviru posebnog fonda 2025. povećano je za 24,3 milijarde eura. No stvarne investicije savezne države porasle su za samo 1,3 milijarde eura u odnosu na 2024. Tako se stvara jaz od 23 milijarde eura novog duga koji nije završio u dodatnim ulaganjima.

"Premještanje stavki"

Nenamjensko korištenje proizlazi iz činjenice da je vlada smanjila iznos investicija u državnom proračunu. "Došlo je do premještanja pojedinih stavki iz osnovnog proračuna u kreditno financirani SVIK", rekla je stručnjakinja ifo-instituta Emilie Höslinger. "To se posebno odnosi na subvencije na području prometa, zbog čega je u osnovnom proračunu investirano manje nego prethodnih godina." Velik dio investicija u Posebnom fondu stoga nije bio dodatak.

Prema IW-u, stvarni investicijski izdaci savezne države 2025., uključujući Posebni fond i umanjeni za financijske transakcije, iznose oko 71 milijardu eura. To odgovara nominalnom porastu od samo dvije milijarde eura u odnosu na 2024. – što je "tek dovoljno da se nadoknadi inflacija".

Daljnjih dvanaest milijardi eura iz Posebnog fonda, prema istraživanju, otišlo je za izdatke koji su se ranije financirali iz državnog proračuna. "Tu se radi o pukom premještanju stavki", rekao je Hentze. Tako se, primjerice, "troškovi hitne transformacije" za bolnice računaju kao investicije iz Posebnog fonda, iako se tim sredstvima zapravo pokrivaju tekući operativni troškovi bolnica. Savezna vlada je planirala potrošiti 19 milijardi eura iz SVIK-a. "Dakle, samo tri od četiri planirana eura su stvarno iskorištena", navodi IW.

Nedostatak kontrole kao "urođena mana"

"I u osnovnom proračunu njemačka vlada nije ispunila vlastite smjernice", zaključuje institut. Da bi mogla posegnuti za sredstvima Posebnog fonda, savezna vlada mora najmanje deset posto redovnih izdataka uložiti u investicije. U planiranju je jedva dosegnula taj prag – no u stvarnosti je udio iznosio samo 8,7 posto. "To nema posljedica: smjernica se odnosi samo na planirane, a ne na stvarne izdatke", kaže IW. "Time nedostaje učinkovit kontrolni mehanizam – to je strukturna urođena mana."

IW zahtijeva da se savezna vlada 2026. prisjeti svog obećanja o dodatnim investicijama i dosljedno usmjeri izdatke na infrastrukturu i klimatsku neutralnost. Za to su potrebni i brži postupci u javnoj upravi. "Savezna vlada ima mogućnost u budućnosti smanjiti udio nenamjenskog korištenja", rekao je ifo-stručnjak Max Lay. Za to bi prije svega trebalo povećati investicijske izdatke u samom državnom proračunu.

Udruge kritiziraju nenamjensko trošenje

Udruge za zaštitu okoliša, jednako kao i socijalne organizacije, ne vide još nikakav učinak. Dosad je premalo sredstava otišlo za mjere poput energetske obnove škola, ustanova za skrb ili željezničkih pruga. Zbog toga klimatski prihvatljiva modernizacija zemlje stagnira, stoji u priopćenju nevladinih organizacija za zaštitu klime Klima-Allianz Deutschland, WWF i Caritas. "Unatoč posebnom fondu, za klimatsku zaštitu je 2026. čak manje sredstava na raspolaganju", kritizira izvršna direktorica za politiku Klima-Allianza Deutschland Stefanie Langkamp.

Financijski i pravni direktor Caritasa Friedrich von Schönfeld ističe da je dosad premalo sredstava otišlo za modernizaciju vrtića, bolnica, ustanova za skrb ili ustanova za pomoć osobama s invaliditetom. Riječ je o oko 100.000 objekata diljem zemlje. "Ako ove zgrade opremimo boljom izolacijom, modernom tehnologijom za grijanje i solarnim panelima, nastaje ogroman potencijal za klimatsku zaštitu. Istodobno se smanjuju troškovi energije za pružatelje usluga, nastaju važni poslovi za domaće obrtnike, a socijalna država se dugoročno rasterećuje."

Vlada treba reagirati

Udruge zahtijevaju da se poštuju zakonske odredbe Posebnog fonda. Optužuju Vladu da je posebni fond koristila za krpanje proračunskih rupa, pa čak i za financiranje klimatski štetnih projekata. "Očekujemo da njemačka vlada sada reagira te zahtijevamo samostalni program financiranja za energetsku sanaciju socijalnih objekata u okviru karitativnog sektora", rekao je von Schönfeld.

Posebni fond u iznosu od 500 milijardi eura Bundestag je usvojio 18. ožujka 2025., još u mandatu starog saziva, iako je novi već bio izabran. Dvotrećinska većina postignuta je jer su uz CDU/CSU i SPD za njega glasali i Zeleni.