Kako se uopće „mjeri" antisemitizam? Po broju antisemitskih izjava i činova. Ali i po subjektivnom mišljenju pogođenih osoba. Ako se to sve uzme u obzir, onda je dijagnoza nedvosmislena. To pokazuju i razna istraživanja, koje je sada analizirao jedan međunarodni tim. A dijagnoza pokazuju da stopa antisemitizma u Zapadnoj Europi raste. 78 posto njemačkih Židova je tijekom 2017. Godine antisemitizam registriralo kao rastuću prijetnju.

Dvije trećine (63%) francuskih Židova je 2016. imalo dojam da u njihovoj zemlji ima dosta "antižidovskog rasizma". Skoro polovina (48%) čitatelja židovskog tjednika "Nieuw Israëlitisch Weekblad" , koji se izdaje u Nizozemskoj, u 2017. je izrazila zabrinutost u pogledu antisemitizma i svoje osobne sigurnosti.

Koliko je zabrinutost ozbiljna, pokazuju brojke iz Francuske: 2012. iz te se zemlje iselilo 1.900 Židova koji su se naselil u Izraelu. Potom je ta brojka naglo porasla. 2015. godine iz Francuske se iselilo 7.800 Židova. 2016. je ova brojka doduše pala na 5.000 židovskih iseljenika, ali ona je ipak dvostruko veća u odnosu na 2012. I belgijski Židovi su alarmirani. Institucije u Bruxellesu su im u više navrata savjetovale da odustanu od nošenja židovskih simbola u javnosti. Posebno nakon sukoba u Gazi 2014., židovski roditelji upozoravaju svoju djecu da ne nose na vidljivom mjestu Davidovu zvijezdu.

Strah i zabrinutost među Židovima

Ovi su rezultati prikazani u aktualnoj studiji "Zaklade sjećanje, odgovornost i budućnost" (EVZ), koju se danas (31.7.) i službeno predstavlja pod naslovom: "Antisemitizam i imigracije u današnjoj Evropi – postoji li veza između ove dvije pojave?" 13 stručnjaka se tako pozabavilo tematikom antisemitizma u pet europskih zemalja: Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.

Studija dolazi do alarmantnog zaključka: strah i zabrinutost među Židovima širom Zapadne Europe su fenomen koji prelazi granice pojedinačnih zemalja.

Na pitanje koliko je osjećaj zabrinutosti i ugroženosti povezan s migracijama sa Srednjeg i Bliskog istoka, te Sjeverne Afrike, autori studije daju oprezan odgovor. Sva istraživanja i ankete su migrante iz nabrojanih regija označili kao aktualne ili potencijalne izvore antisemitizma, tvrdi se.

Međutim, istraživački tim ne uzima ove informacije zdravo za gotovo. Na rezultate istraživanja javnog mnijenja oni gledaju sa suzdržanošću, utemeljenoj u metodologiji istraživanja. Upućuju kako "ankete daju različite rezultate u ovisnosti od pitanja koja se postavljaju."

Zastave "Islamske države"

„Ako pogledamo trendove zabilježene kod antisemitskih incidenata, može se vidjeti da je prijelomna točka, odnosno prekretnica u svih pet zemalja bila Druga Intifada, koja je počela u listopadu 2000. i koja je trajala do veljače 2005. Od 2000. godine određene pojave i događanja u Izraelu, Gazi i na okupiranim palestinskim područjima su u više navrata izazvali reakcije u zapadnoj Europi, uključujući i antisemitske incidente", tvrde autori studije. Međutim, prema studiji, antisemitski stav među muslimanima je ograničen na samo jedan manji dio i ne može se promatrati paušalno. Jedna druga studija izrađena 2014.-2015., je pokazala da mnogi mladi muslimani imaju doduše negativan stav prema cionistima, pa prema tome i onima koji su posvećeni očuvanju Izraela kao židovske nacionalne države u Palestini, ali da je značajno manji broj (12%) izrazio neprijateljstvo prema samim Židovima.

Međutim, također je istina: „…da su mladi marokansko-nizozemskih korijena a u posljednje vrijeme i tinejdžeri tursko-nizozemskog podrijetla, uglavnom muškarci, sudjelovali u uznemiravanju Židova na ulicama. Nizozemci s muslimanskim korijenima bili su nedvojbeno umiješani u antisemitske incidente u ljeto 2014. godine." U jednom od njih su pristalice terorističke organizacije "Islamska država" (IS) mahali crnim zastavama, uzvikujući na arapskom: "Smrt Židovima".

Kompleksni rezultati

Sve u svemu stručnjaci "Zaklade sjećanje, odgovornost i budućnost" sažimaju rezultate svoje studije na sljedeći način: "Antisemitski stavovi i/ili antisemitsko ponašanje je kod manjine muslimana i među simpatizerima desničarskih grupa nadproporcionalno jako prisutno"

Studija u konačnici dolazi do kompleksnog rezultata čije se pojedinačne aspekte teško može spojiti u cjelovitu sliku: "Neki podaci ukazuju na to da su antisemitski stavovi rašireni među izbjeglicama i migrantima s Dalekog i Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Ali kod njih su rašireni i pozitivni stavovi prema demokraciji, jednakosti i mirnom suživotu između muslimana, kršćana i židova ". Nema dokaza da migranti iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka znatno doprinose antisemitizmu u Europi, tvrde autori studije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android