Do 2026. samo će Ukrajina izgubiti ekvivalent od oko 120 milijardi dolara gospodarskog učinka zbog ruske invazije. Šteta na temeljnom kapitalu, odnosno na materijalnoj imovini poput strojeva, sustava i tvorničkih zgrada još je veća, gotovo trilijun dolara.

To proizlazi iz izračuna koje su u srijedu objavili istraživači s Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) i Sveučilišta u Tübingenu.

Gospodarski teret trećih zemalja koje nisu uključene u rat također je značajan. Prema studiji, izgubit će ukupno oko 260 milijardi dolara u gospodarskom učinku u roku od pet godina (2022.-2026.).Od toga oko 70 milijardi dolara otpada na zemlje EU-a, a 15 do 20 milijardi dolara samo na Njemačku.

Povijesna saznanja

Studija se temelji na analizi povijesnih podataka koji pokrivaju više od 150 ratova od 1870. godine. Iz toga istraživači iz Kiela izvode različita saznanja, primjerice koliko u prosjeku pada bruto domaći proizvod unutar pet godina rata ili koliko raste inflacija.

"Izračuni se temelje na troškovima 'tipičnih' međudržavnih ratova u prošlosti. Ovisno o trajanju i intenzitetu rata, zamislivi su manje ili više ozbiljni scenariji tj. ishodi sukoba", kaže Jonathan Federle, istraživač na IfW Kiel i glavni autor studija.

“Učinci efekata koje izračunavamo i prenosimo na druge zemlje prvenstveno uzimaju u obzir trgovinske veze uzrokovane geografskom blizinom i veličinom dotičnog gospodarstva u kojem izbija rat”, nastavio je Federle.

Što ako... Tajvan, Iran

Koristeći podatke i parametre, istraživači također mogu dati procjene o ekonomskoj šteti hipotetskih ratova tj. ratova koji se nikada nisu ni dogodili.

Uzmimo za primjer Tajvan: Kina tvrdi da je otok dio njezinog teritorija i uvijek iznova prijeti da će to izboriti silom ako to bude potrebno.

U Tajvanu bi "tipični rat" koji bi trajao pet godina rezultirao gubicima globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,2 trilijuna dolara. Budući da je zemlja tijesno povezana s cjelokupnom globalnom ekonomijom kroz svoju industriju čipova, istraživači IfW-a naglašavaju da bi stvarni troškovi rata mogli biti znatno veći.

Ili uzmimo Iran: ako bi Islamska Republika postala poprište rata, cijena u smislu izgubljenog BDP-a za globalno gospodarstvo mogla bi iznositi do 1,7 trilijuna dolara tijekom petogodišnjeg razdoblja. Iran trenutno nije toliko uključen u svjetsku trgovinu, dijelom zbog sankcija. Istraživači IfW-a stoga pretpostavljaju da su njihove procjene vjerojatno na gornjoj granici stvarnih troškova.

Besplatno dostupan mrežni računalni alat

Osim studije, istraživači iz Kiela razvili su i računalni alat koji je besplatno dostupan na internetu. Ovdje se mogu izračunati štete od raznih ratova. Prije upotrebe, ekran vas obavještava da se brojke temelje na povijesnim prosjecima i da se odnose samo na gospodarske troškove u smislu BDP-a i temeljnog kapitala.

Upozorenje ima za cilj upoznati korisnike alata s ograničenjima istraživanja, naime da je prijenos povijesnih vrijednosti u budućnost samo uvjetovano precizan.

"No općenito, izračuni još jednom pokazuju kolika je gospodarska vrijednost mira i koliko je rat na vlastitom tlu katastrofalan u svakom pogledu", kaže predsjednik IfW-a Moritz Schularick, sažimajući rezultate studije. Njegov zaključak: jačanje vlastite vojne snage i vjerodostojna politika odvraćanja, zbog kojih su vanjski napadi manje vjerojatni, također imaju smisla iz ekonomske perspektive.