1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobalno

Sudan se suočava s humanitarnom katastrofom

Tagesschau.de
14. prosinca 2024

Sudan je i dalje mjesto najveće svjetske humanitarne krize te ostaje na vrhu liste Međunarodnog obora za krizna stanja (IRC). Unatoč tome se borbe u zemlji nastavljaju - sa sve više mrtvih.

Sudan je najugroženija zemlja na svijetu - kako pobjeći od rata
Sudan je najugroženija zemlja na svijetu - kako pobjeći od rata?Foto: Sally Hayden/SOPA Images/ZUMA Press Wire/picture alliance

Sudan na vrhu liste

Sudan se, kao i prošle godine, nalazi na vrhu tzv. Emergency Watchliste, odnosno liste Međunarodnog obora za krizna stanja (IRC, International Rescue Committee). Ova država, sa svojih otprilike 48.1 milijun stanovnika, ide prema humanitarnoj katastrofi 2025. godine, navodi se u izvješću IRC-a.

Sredinom travnja 2023. godine, eskalirala je borba za prevlast između sudanske vojske na čijem je čelu general Abdel Fattah Burhan i paravojnih snaga RSF-a (Rapid Support Forces odnosno Snaga za brzu podršku).

Prema izvješću, zbog borbi koje od tada traju, pobjeglo je 14.6 milijuna sudanskih državljana, od kojih je unutar države raseljeno oko 11 milijuna. U susjedne je zemlje pobjeglo samo oko tri milijuna Sudanaca. Više od 30 milijuna ljudi u toj zemlji sada ovisi o humanitarnoj pomoći, a 25.6 milijuna ljudi u Sudanu pati uslijed nedostatka hrane.

Grad Omdurman u Sudanu: Napadi pobunjenika iz redova milicije RSF (Rapid Support Forces) su svakodnevniFoto: Khartoum State Government/REUTERS

Izvješća o napadima su svakodnevna. Njemačka novinska agencija DPA je izvijestila, pozivajući se na sudanske vlasti, kako je prije dva dana najmanje 87 ljudi ubijeno u napadima na grad Omdurman. Vlada savezne države Khartum rekla je kako je RSF bombardirao brojne stambene četvrti i tržnice na kojima je bilo mnogo civila. Istovremeno se javlja o najmanje 65 poginulih i stotine ranjenih u napadu na stambenu četvrt Karari. Granata je pogodila autobus – svi putnici, njih 22, poginuli su. Agencija AFP spominje čak 176 mrtvih u napadima početkom tjedna, pozivajući se na izjave sudanskih dužnosnika, aktivista i odvjetnika. Prema izvješćima, novi do novih je sukoba, s više od 60 poginulih, došlo i u glavnom gradu Khartumu.

ICR upozorava na glad u Pojasu Gaze

Na godišnjoj listi ugroženih zemalja nalazi se ukupno 20 država. Sudan, u kojem je situacija najkritičnija, nalazi se na toj listi ispred okupiranog palestinskog područja u Pojasu Gaze.

Na prvih deset mjesta najugroženijih potom slijede Myanmar, Sirija, Južni Sudan, Libanon, Burkina Faso, Haiti, Mali, Somalija. I nakon pada Bashara al-Asada, dugogodišnjeg vladara Sirije, situacija u toj zemlji i dalje je nesigurna. Ondje oko 90 posto ljudi živi u siromaštvu, a 70 posto Sirijaca trenutno ovisi o humanitarnoj pomoći.

Molitva za Palestonce ubijene u izraelskom napadu: Drugo najugroženije podrucje je Pojas Gaze Foto: Abdel Kareem Hana/AP/picture alliance

IRC je ove godine Pojas Gaze i okupirana palestinska područja na Zapadnoj obali označio kao drugu najveću kriznu točku u svijetu. Nakon više od godine dana, rat između Izraela i terorističke organizacije Hamas doveo je do uništenja Pojasa Gaze i pogoršanja situacije na Zapadnoj obali. Osim toga, tu je i dalje rizik od gladi.

O humanitarnoj pomoći ovisi više od 300 milijuna ljudi

„Svijet je u plamenu – to je svakodnevna stvarnost za stotine milijuna ljudi“, upozorio je predsjednik IRC-a David Miliband. Strateški gledano, treba imati na umu da bez obzira što su problemi sada u Sudanu ili Siriji, oni neće ondje ostati jer se „nestabilnosti šire“. Oko 305 milijuna ljudi diljem svijeta, prema ovoj organizaciji, trenutno ovisi o humanitarnoj pomoći.

Na spomenutom popisu živi 82 posto ugroženih ljudi u svijetu, iako oni sveukupno čine svega 11 posto u svjetske populacije. Čak 77 posto raseljenih osoba diljem svijeta prisiljeno je na bijeg zbog krize u državama s popisa, a u ekstremnom siromaštvu živi više od 30 posto ljudi u tih 20 zemalja.

Prema izvješću, razlozi za pogoršanje humanitarnih kriza leže u povećanju sukoba diljem svijeta, u kojima raste broj stradalih civila i uništene civilne infrastrukture.

Osim toga i ograničavanje potpore za stanovništvo ugroženo efektima sve jačih klimatskih promjena također utječe na krizu. Dodatno, u tih 20 zemalja sve je više siromašnih, dok se u ostatku svijeta taj broj smanjuje.