Hrvatska je od danas kandidat za punopravno članstvu u Europskoj Uniji, a pregovori započinju početkom iduće 2005. godine. U odluci Europskog vijeća među ostalim stoji da Hrvatska od danas ima pristup fondovima u takozvanom predpristupnom procesu. Hrvatska sada mora pripremiti takvu ekipu koja će imati dobru moć apsorpcije tih fondova, a zato su potrebni dobri projekte kako bi se na kraju i korstio novac iz odgovarajućih fondova koji su na raspolaganju, to su bespovratna sredstva, gdje nema novih zaduživanja, nema novih opterećenja za Hrvatsku, već se radi o financijskoj potpori.Hrvatska kandidatura je potvrđena u Bruxellesu bez velike pompe, nešto prije 12 sati. Uz hrvatskog premijera Ivu Sanadera pred fotoreportere, kamere i novinare pojavili su se predsjedatelj Europskog vijeća, irski premijer Bertie Ahern, predsjednik Europske komisije Romano Prodi, te visoki izaslanik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi je naglasio da nakon Hrvatske ostaju otvorena vrata za sve ostale zemlje regije koje će prema vlastitim zaslugama napredovati i jednoga dana slijediti hrvatski put i hrvatski primjer u Europsku Uniju.Na konferenciji za novinare premijer Sanader opisao je zašto je za Hrvatsku vrlo važno da će okvir za pregovore pripremiti stara Europska komisija koja završava svoj mandat u desetom mjesecu. Sanader je poručio kako Hrvatska mora biti spremna i zaključiti pregovore do 2007. kako bi bila u stanju priključiti se Bugarskoj i Rumunjskoj. Hrvatski predsjednik vlade je međutim istaknuo da konačnu odluku o hrvatskom članstvu donosi Unija. Sanader je naglasio kako je stabilizacija regije u interesu i Hrvatske i Europske Unije, ali da hrvatska stabilnost nakon današnjeg dana više ne ovisi –kako je rekao- o rezultatima predsjedničkih izbora u Srbiji. Sanader je na kraju istaknuo da već od ponedjeljka Hrvatska ide u jačanje svoje diplomacije u Bruxellesu. Oko ustava čini se da je dogovor na pomolu i na dohvat ruke. Irsko je predsjedništvo Unijom jutros predstavilo najnoviji prijedlog. Tako će se za odluke na spornim područjima poput pravosuđa, vanjske i ekonomske politike tražiti takozvana suprekvalificirana većina, a to znači pristanak najmanje 72 posto država i 65 posto građana Unije. Za sve ostale odluke vrijedit će klauzula 55 posto članica i 65 posto građana.Što se tiče veličine Europske komisije predloženo i prihvaćeno je smanjenje na 18 članova Komisije 2014. godine. Trenutno Komisija ima 25 članova, dakle svaka članica ima svojeg člana. 2014. godine Unija će imati najmanje tri člana više - Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku, što znači da od 28 članica 10 zemalja više neće imati svojeg člana Komisije s pravom glasa. Pitanje Kandidata za predsjednika Europske komisije do sada na summitu nije riješeno. Premda postoji devet kandidata najveće šanse imaju belgijski premijer i liberal Guy Verhofstadt kojeg posebno podržavaju Njemačka i Francuska te Chris Patten, britanski član Europske komisije i osoba koju je nominirala najjača politička grupacija u Europskom parlamentu Europska pučka stranka. Bruxelleski summit koji još traje za sada ima sigurno jednu pozitivnu priču, hrvatski status kandidata. U nadi da će se šefovi država i vlada dogovoriti i oko Europskog ustava moguće je da će se o novom predsjedniku Europske komisije sazvati novi izvaredni summit za mjeseca dana.