Sastanak između američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga u južnokorejskom Busanu trajao je manje od dva sata – znatno kraće nego što su očekivali i stručnjaci i sam Trump. Ipak, nakon razgovora Trump je izrazio veliko zadovoljstvo te objavio prve pojedinosti o postignutim rezultatima.

Prema Trumpovim riječima, spor s Kinom je "riješen". On je to izjavio novinarima nakon svog odlaska. Trgovinski sukob između dviju država imao je goleme posljedice za svjetsko gospodarstvo. Sada je, prema Trumpu, postignut dogovor u nekoliko ključnih točaka.

Kina će nastaviti isporučivati rijetke zemlje

Prva točka: Sjedinjene Države i Kina postigle su, prema Trumpu, sporazum o isporuci rijetkih zemalja. Sporazum bi trebao vrijediti godinu dana, uz mogućnost produljenja. Detalji sporazuma za sada nisu objavljeni.

Početkom travnja Kina je uvela izvozne kontrole na 7 od ukupno 17 rijetkih zemalja, koristeći tako jedan od svojih najvažnijih aduta u trgovinskom sukobu. Te su sirovine neophodne za izradu elektronike, kao za uređaje za svakodnevnu upotrebu, poput pametnih telefona, tako i za određeno oružje – a nijedna druga zemlja na svijetu ne proizvodi toliko tih materijala i magneta kao Kina.

Strože kontrole za fentanil, niže carine

Druga točka: Kina je, prema Trumpu, obećala strože mjere protiv ilegalne trgovine analgetikom fentanilom. SAD je više puta optužio Kinu da snosi dio odgovornosti za fentanilsku krizu u Americi. Fentanil je sintetički opioid višestruko jači od heroina i vrlo brzo izaziva ovisnost.

U veljači je američka vlada, pozivajući se upravo na fentanilsku krizu, uvela dodatne carine od 20 posto na uvoz kineskih proizvoda. Te će se carine sada smanjiti na deset posto, najavio je Trump nakon sastanka s Xijem. Time ukupne carine koje SAD trenutačno primjenjuje na kinesku robu padaju s 57 na 47 posto.

Od početka svog mandata do travnja Trump je povećao carine na kineski uvoz i do 145 posto, na što je Peking odgovorio protumjerama od 125 posto. Trgovina između dviju država tada je praktički kolabirala jer više nije bila isplativa.

Tijekom prvih pregovora u carinskom sporu obje su se strane dogovorile o pauzi, koja se više puta produljivala. Uoči sastanka u Busanu, Trump je zaprijetio da će od studenoga ponovno podići carine na 100 posto, no nakon razgovora s Xijem ta je prijetnja, čini se, povučena.

Kina: veći uvoz poljoprivrednih proizvoda

Treća točka: Xi je Trumpu dao do znanja da će Narodna Republika povećati uvoz iz SAD-a. Kina će, prema riječima američkog predsjednika, "kupovati goleme količine soje i drugih poljoprivrednih proizvoda".

Već prije sastanka u Busanu, Kina je – prema izvješćima agencije Reuters – prvi put nakon nekoliko mjeseci ponovno kupila američku soju. To je za Trumpa posebno važno jer poljoprivrednici čine jezgru njegove biračke baze. Prije trgovinskog sukoba Kina je bila daleko najveći kupac američke soje.

I Xi je, prema državnoj agenciji Xinhua, potvrdio postizanje dogovora s Trumpom.

Trump Xija nazvao "sjajnim vođom"

Još prije samih pregovora s obje su strane dolazili pozitivni i pohvalni tonovi. Prije nego što su se Xi i Trump sa svojim delegacijama sastali, održali su kratku konferenciju za novinare. Pred kamerama su se rukovali.

Xi je izjavio kako je normalno da između dviju vodećih svjetskih gospodarstava s vremena na vrijeme dođe do napetosti. No, dodao je, uvjeren je da si Sjedinjene Države i Kina mogu međusobno pomoći kako bi bile uspješne.

Američki predsjednik pozdravio je kineskog kolegu riječima da je on "vrlo tvrd pregovarač". Xi je, rekao je Trump, "prijatelj" i "sjajan vođa".

Na početku sastanka Xi je izjavio da su pregovarači obje strane postigli "temeljni konsenzus". Razvoj Kine, rekao je, nije u suprotnosti s Trumpovom MAGA-vizijom "učiniti Ameriku ponovno velikom". Osim toga, pohvalio je Trumpov "veliki doprinos" nedavnom primirju u Pojasu Gaze. Kina se, dodao je, također zauzimala za mirovne pregovore u drugim kriznim područjima.

Xi je zaključio da je spreman i dalje surađivati s Trumpom kako bi se stvorila čvrsta osnova za bilateralne odnose.

SAD će ponovno testirati nuklearno oružje

Neposredno prije sastanka s kineskim predsjednikom Trump je najavio da će Sjedinjene Američke Države "odmah" ponovo započeti s testiranjem nuklearnog oružja. SAD od 1992. godine nisu provodile takva testiranja, no sada bi ta praksa trebala biti prekinuta.

Trump je ovu odluku obrazložio u objavi na platformi Truth Social, navodeći kako i druge zemlje provode slične programe testiranja. On je priopćio da je Ministarstvu obrane, koje je nedavno preimenovao u Ministarstvo rata, naložio da provede testove "na istoj osnovi" kao i drugi. Koje će se točno vrste testiranja provoditi i koje će vrste oružja biti ispitivane – zasad nije poznato.

Američki predsjednik je u svojoj objavi napisao da mu je taj korak "teško pao", ali da "nema drugog izbora". Sjedinjene Države se od 1992. godine dobrovoljno odriču nuklearnih testiranja, no na poligonu Nevada National Security Site – gdje su se tada posljednji put održala – ona se mogu u svakom trenutku ponovno pokrenuti.

Takva testiranja daju tehničke podatke o tome kako se novo nuklearno oružje ponaša te jesu li starije bojeve glave još uvijek funkcionalne. Ova najava može se shvatiti kao svjesna demonstracija strateške premoći Sjedinjenih Država u odnosu na Rusiju i Kinu.