Nova američka administracija iz temelja je promijenila političku arhitekturu Balkana, pretvarajući desetljetne postulate o suverenitetu BiH na razinu upitnosti njezina opstanka. Nakon političke ofenzive rukovodstva Republike Srpske prema Izraelu i SAD-u, ponovno su se otvorila pitanja o samoopredjeljenju RS-a, ovoga puta uz mlake američke reakcije.

„Budućnost zemlje je u rukama njezinih građana. Potičemo sve lidere da se usredotoče na postizanje stabilnosti i prosperiteta koje njihovi građani zaslužuju“, naveli su iz State Departmenta, uz najavu da će nastaviti koristiti sve diplomatske alate kako bi podržali stabilnost BiH, prenose mediji.

Minhenski lobi i diplomatski protuudar

Mlake su i reakcije iz Europe, odakle su ranije stizala upozorenja, ali i konkretni potezi, u formi sankcija ili nekom drugom obliku političke izolacije. Pitanje je li entitet jači od države prestalo je biti pravno i postalo isključivo politički odnos snaga na međunarodnoj sceni, što iz Banje Luke vješto koriste.

Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) o tom je pitanju govorio član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, poručivši da su na sceni pokušaji destabilizacije Bosne i Hercegovine i napadi na Daytonski mirovni sporazum. U razgovoru sa šefom Ureda za Europu i Euroaziju američkog State Departmenta Brendanom Hanrahanom, Bećirović je ukazao na skandalozne ugovore RS-a s određenim lobističkim kućama kojima je eksplicitno ugovoreno lobiranje za razbijanje međunarodno priznate države.

„To predstavlja antidaytonsko i protuustavno djelovanje usmjereno protiv mira i sigurnosti te eskalaciju kakva nije viđena u više od 30 godina provedbe Daytonskog sporazuma. Ne smije se dopustiti realizacija takve destruktivne i opasne politike“, rekao je Bećirović.

„Tko je Dodik?"

Iz Bruxellesa je stigla reakcija preko europske povjerenice za proširenje Marte Kos. Tijekom svoje posjete regiji, Kos je zauzela neuobičajeno oštar stav, javno upitavši: „A tko je uopće Dodik?“

„On ne predstavlja ni Bosnu i Hercegovinu niti Republiku Srpsku. Više od milijun ljudi živi u RS-u, oni su bitni. Razgovarat ćemo s političarima, tako i s novim predsjednikom RS-a. Ali Dodik je nebitan za mene“, zaključila je Kos, jasno dajući do znanja da Europska komisija ne vidi Dodika kao legitimnog partnera za europski put dok vodi politiku secesionizma.

Nije dugo trebalo čekati na odgovor. „Meni je ona potpuno nebitna i ne bavim se njome. Kada ničim izazvana izgovara moje ime, tada joj ukažem na njezinu nebitnost. Vidim da najavljuje razgovore u Republici Srpskoj. U Banjoj Luci može razgovarati s luzerima ili sama sa sobom u ogledalu. Govori i o secesiji. Ona to odlično zna. Dolazi iz zemlje koja je provela secesiju“, rekao je Dodik.

Prijava za rušenje ustavnog poretka

Ni u Sarajevu ne sjede prekriženih ruku pa je tako skupina parlamentaraca Zastupničkog doma PSBiH zbog „puzajućeg državnog udara“ podnijela kaznene prijave protiv rukovodstva Republike Srpske, ali i njihovih lobističkih predstavnika u inozemstvu.

Prijava je, kako je rekao Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, podnesena protiv Mladena Filipovića, šefa predstavništva Republike Srpske u Austriji, i drugih povezanih osoba koje pozivaju, potiču ili pripremaju neovisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine (Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radovan Višković i drugi)“.

„Kaznena prijava podnosi se zbog postojanja osnova sumnje da su prijavljene osobe počinile kaznena djela napada na ustavni poredak, ugrožavanja teritorijalne cjeline, davanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, udruživanja radi počinjenja kaznenih djela te pomaganja i poticanja“, naveo je Magazinović.

„Očekujemo da Tužiteljstvo BiH ne može ostati nijemo na ovaj predmet i ovaj slučaj“, uvjeren je zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH Denis Zvizdić.

Tvorničke postavke

Ovaj potez, međutim, dolazi u trenutku kada su državne pravosudne institucije pod neviđenim pritiskom i unutarnjom blokadom, što otvara pitanje njihove operativne moći u ovoj godini.

Dužnosnici RS-a prijave nazivaju „političkim folklorom“ i očajničkim potezom onih koji su izgubili podršku „međunarodnih mentora“. U krugovima bliskima novoj američkoj administraciji ovakvi pravni procesi promatraju se kao unutarnja kočnica ekonomskoj stabilnosti, što dodatno produbljuje jaz između sarajevskog inzistiranja na vladavini prava i novog zapadnog pragmatizma koji favorizira „mirnu realnost na terenu“.

„Mi ne rušimo Ustav BiH, mi ga samo vraćamo na tvorničke postavke, onako kako je napisan u Daytonu, a ne kako su ga desetljećima prekrajali visoki predstavnici bez ikakvog legitimiteta“, rekao je Milorad Dodik, de facto i dalje vođa svih političkih procesa u RS-u, bez obzira na prošlogodišnju presudu.

Šef bosanskohercegovačke diplomacije u javnost je iznio ugovor koji, kako tvrdi, razotkriva lobiranje Milorada Dodika u SAD-u. Četiri milijuna dolara za kanadsku konzultantsku kuću u kojem su navedeni jasni ciljevi.

OHR, Schmidt i secesija

„Jedan od tih ciljeva je zatvaranje OHR-a, naglašen, napisan, ozvaničen i na njemu se aktivno radi i djeluje. Uklanjanje Schmidta s pozicije visokog predstavnika, napisano, potpisano. Secesija, jasno naglašena kao konačni i finalni cilj, što predstavlja udar na ustavni poredak BiH i to je tek početak jedne priče, ta borba i dalje traje“, kaže Elmedin Konaković.

Narativ o samoopredjeljenju, koji je donedavno bio apsolutna crvena linija za svakog zapadnog diplomata, sada se u krugovima bliskima novoj američkoj administraciji promatra na drugačiji način, bez oštrih reakcija ili izravnih poteza prema protagonistima takvog narativa.

Dio američkih dužnosnika sve češće šalje signale da suživot bez unutarnjeg konsenzusa više nije održiv model, što izravno potkopava poziciju onih koji i dalje odgovor vide u snažnom međunarodnom posredovanju i prisutnosti.

S druge strane, predstavnici Europske unije, poput visokog predstavnika za vanjsku politiku, upozoravaju da bi „svaki pokušaj unilateralnog mijenjanja ustavnog poretka doveo do potpune izolacije entiteta", ali na te prijetnje u Banjoj Luci više nitko ne gleda ozbiljno, osokoljen podrškom upravo nove administracije i njihovih saveznika.

Redefiniranje uloge

Što se tiče same pozicije Republike Srpske i njezina lobiranja, doktor pravnih znanosti iz Banje Luke Milan Blagojević kaže da tu nema ništa sporno, osim u dijelu koji se odnosi na samostalnost RS-a.

„Ugovor je zaključen kada Milorad Dodik nije imao nijednu javnu funkciju. Unatoč tome, ugovorom se ugovaraju koristi za Dodika, a sve se to plaća novcem iz proračuna Republike Srpske, što je zlouporaba službenog položaja od strane onih u Vladi Republike Srpske koji su po svojoj funkciji to omogućili. Ali na sve to javna tužiteljstva šute“, tvrdi Blagojević.

Opasnost ovakvog pristupa ne leži samo u mogućem formalnom raspadu zemlje, već u potpunom izostanku otpora međunarodne zajednice, čime se tiha disolucija pretvara u prihvaćen politički proces koji se više ne smatra incidentom, nego novom normalnošću.

Politička analitičarka Tanja Topić upozorava da nakon posjete delegacije RS-a SAD-u i Izraelu stavovi postaju radikalniji.

„Nakon diplomatske ofenzive, nazovimo je tako, dijela rukovodstva Republike Srpske, ali i Bosne i Hercegovine te nekih stranačkih čelnika, rekla bih da je razina agresivnog narativa i govora mržnje podignuta za jednu oktavu“, kaže Topić.

Analitičari vjeruju da sudbina Bosne i Hercegovine sada izravno ovisi o sposobnosti njezinih institucija da u novom globalnom poretku redefiniraju svoju ulogu kao nezaobilaznog čimbenika regionalne stabilnosti i ekonomskog povezivanja. Iako su entiteti preuzeli značajnu moć, opstanak BiH ostaje jedini put prema europskim integracijama, ostavljajući prostor za unutarnji kompromis koji bi suverenitet BiH prilagodio novim geopolitičkim realnostima.